This course explores the idea of human rights from the anthropological perspective, taking into account, in addition to cross-cultural aspects, their historical, legal, political, and ethical dimensions. The human rights regime in international politics has evolved over the last 60 years as a checks-and-balances regime legitimated by nation-state members of the United Nations and similar regional organizations against the excesses of state power. This infrastructure provides us with an ethical gauge by which to evaluate state action and policies, particularly toward minority populations, the disenfranchised and politically marginalized, and those under the control of the state, such as prisoners. The course explores the effectiveness and failures of this regime.
The course also includes an inter-cultural learning experience in collaboration with students at the State University of New York at Plattsburgh, who are taking the same course via the Internet. Through the use of technology, you will be asked to engage in a dialogue with students from different cultural, social and political experiences and background from your own.
- Antropologija migracija je izborni kolegij na dodiplomskom studiju etnologije i kulturne antropogije. U okviru predavanja studentima se predstavljaju teorijska saznanja o migracijskim teorijama, pojmovima, tipologijama, te posljedicama migracijskih mobilnosti. Prikazuju se migracijski smjerovi s hrvatskih prostora unazad pet stoljeća u širem europskom i svjetskom kontekstu. Budući da dosadašnja iskustava pokazuju da se migracijske mobilnosti stanovništva moraju sagledavati interdisciplinarno, studente se potiče na korištenje stečenih znanja i iz njihovih drugih studijskih grupa (npr. sociologije, povijesti, lingvistike, psihologije...). Kroz prikazivanje posljedica migracijskih mobilnosti i integracije migranata kao važnog aspekta globalizacije, namjera kolegija je ukazati na problematiku etničke i kulturne različitosti u suvremenim društvima.
U kolegiju se razmatra uloga društvenog sjećanja u suvremenom društvu, s posebnim osvrtom na hrvatske primjere. Analiziraju se procesi kojima zajednice iz ukupnosti povijesnih zbivanja prerađuje odgovarajuće fragmente te ih čine osnovicom za konstruiranje grupnih identiteta. Kolegij se bavi konstrukcijama mitova i naracija o prošlosti, odnosom sjećanja i službene povijesti te predodžbama o prošlosti koje se definiraju i neprestano preispituju unutar aktualnog društvenog i političkog konteksta. Naglasak je i na materijalizacijama društvenoga sjećanja: na prostorima u koje se sjećanje upisuje te na praksama kojima se ono utjelovljuje. Također se upućuje na primjenjivost ovih spoznaja na razumijevanje procesa i konflikata u današnjem društvu.
- Kolegij studente uvodi u područje antropologije festivala. Pritom se festivalima pristupa kao mjestima zgusnutih naracija i praksi, pokretačima važnih društvenih procesa. Također, zbog snage koju imaju u privlačenju turista promatra ih se kao važne elemente razvoja turizma.
Kolegij daje uvod u istraživanje medicinskih sustava kao kulturnih koncepata i kratak pregled relevantnih disciplina (med. antropologija, etno medicina, tradicijska medicina). Dakle, biti će govora o vješticama i vračevima, tradicijskim iscjeliteljima, alternativnoj medicini i medicinskom pluralizmu ali i o SARSu, AIDSu i vezi između medicine i imigracijske politike.
Kolegij upoznaje studente s osnovnom terminologijom, konceptima i teorijama antropologije mjesta i prostora. Sadržaj kolegija podijeljen je u dvije cjeline. U prvoj se cjelini definira antropologija mjesta i prostora te objašnjavaju osnovni pojmovi nužni za praćenje kolegija. Isti pojmovi razmatraju se i kompariraju sa stajališta drugih disciplina (arhitektura, arheologija, filozofija, književnost, kulturna geografija, povijest umjetnosti, urbanizam) te naglašava specifičnosti antropološkog pristupa. Studente se upoznaje s načinima istraživanja prostora u ranijim etnološkim i kulturnoantropološkim istraživanjima. Donosi se pregled suvremenih teorijskih pristupa i koncepta istraživanja mjesta i prostora (Augé, Basso, Feld, Gupta, Ferguson, Hirsch, Lawrence-Zuniga, Low, O'Hanlon, ...) te problematizira metodologija takvih istraživanja. U drugoj se cjelini razrađuje niz izabranih tema kroz studije slučaja.
Obitelj i srodstvo velike su teme i istraživačka područja unutar socijalne/kulturne antropologije i etnologije. Cilj Kolegija je upoznati studente s teorijama, konceptima i terminologijom, koje su razvile antropologija obitelji i antropologija srodstva. Kao subdisciplinarna područja, one čine neizostavan dio upoznavanja razvoja socijalne/kulturne antropologije i etnologije, na europskoj razini i šire.
U okviru kolegija se posebno sagledavaju načini na koji (je) hrvatska etnologija pristupa(la) proučavanju obitelji i srodstva, uz kritičku raspravu o razlikama u pristupima i fokusima.
Društvene i kulturne pojave nerijetko su u dinamičnom, uzročno-posljedičnom odnosu sa srodstvenim odnosima. Kolegij će stoga sadržavati i osvrte na značenja i utjecaje rodnih, generacijskih i klasnih društvenih kategorija te, s tim kategorijama povezanih, dominantnih društvenih vrijednosti (o tome kakva bi obitelj trebala biti).
Kolegij nudi uvid u koncepte i metode istraživanja religije kao univerzalnog kulturnog fenomena te u različite aspekte religijskog života u prošlim i suvremenim kulturama. Poseban je naglasak na suvremenim lokalnim oblicima religioznosti u odnosu na globalne sociokulturne procese. Kolegij uključuje predavanja, diskusije te provedbu i prezentaciju malih studentskih istraživačkih projekata na odabranu temu.
- Kolegij Antropologija seksualnosti nastoji dekodirati pojmove seks, seksualnost, ljubav, ne bi li pokazali kako je riječ o konstruktima nastalim u određenim kulturnim i povijesnim kontekstima, te otkrili kako su oni analizirani i interpretirani unutar kulturnoantropološke znanstvene niše.
- U ovomu se kolegiju sport razmatra iz antropološke perspektive, što znači da se njegova kulturna osobitost i značenje razmatraju u svezi s drugim kulturnim aspektima: društvom, politikom, ekonomijom, ideologijom, identitetom itd. Nakon uvodnoga dijela u kojemu će se postaviti teorijsko-metodološka osnova kolegija u sljedećim će se jedinicama kroz konkretne slučajeve, uglavnom vezano uz nogomet, razmatrati aktualna pitanja suvremene antropologije: globalizacija, identitet, socijalizacijski obraci, društvena i kulturna tranzicija, festivalizacija, tjelesnost, informatizacija, komercijalizacija itd.
- Cilj je kolegija studente uvesti u pitanja, metode i koncepte ekonomske antropologije. Svrha je kolegija pokazati položaj različitih ekonomskih pojava, npr. trgovanja, dobara i novca, unutar širega međukulturnoga konteksta, istraživanjem odnosa moći, srodstva, roda, razmjene i društvene transformacije. Razmotrit će se vrlo raznolike teme, npr. razmjena darova na otoku Tihoga oceana, poljodjelstvo srednjoeuropskih seljaka, nastanak kapitalizma u Zapadnoj Europi. Kroz ove i druge primjere pokušat će se odgovoriti na sljedeća ključna pitanja: kako antropolozi pristupaju istraživanjima gospodarstva, što smatramo razvojem, kapitalizmom i globalizacijom te kako pojedinci i skupine diljem svijeta reagiraju na gospodarske procese.
- Okvirni sadržaj kolegija: Kolegij je zamišljen kao uvodni kolegij u razmatranje hrvatske tradicijske kulture i njezinih povijesnih i prostornih veza s drugim europskim predindustrijskim kulturama. Studenti će na ovomu kolegiju steći temeljna znanja o hrvatskoj tradicijskoj kulturi, koja će kasnije moći produbiti u kolegijima specijaliziranim za pojedine teme: npr. tradicijsko graditeljstvo, gospodarstvo, običaji i vjerovanja. Tijekom kolegija studenti će steći znanje o glavnim etnografskim značajkama Hrvata, a neke od tema koje će se razmatrati su: tradicijsko graditeljstvo, gospodarstvo, prehrana, odijevanje, običaji, vjerovanja i društvenost. Cilj kolegija (očekivane kompetencije): Cilj je kolegija da studenti steknu temeljna znanja o hrvatskoj tradicijskoj kulturi i njezinim povijesnim i prostornim odnosima s drugim europskim predindustrijskim kulturama. Svrha je također i stvoriti podlogu za kasnija dublja razmatranja pojedinih kulturnih značajki u drugim kolegijima, npr. o tradicijskom gospodarstvu ili vjerovanjima. Stečeno znanje studentima bi trebalo omogućiti da sudjeluju u različitim aktivnostima koje su povezane sa stručnim poznavanjem tradicijske kulture, npr. u kreiranju zavičajnih ili regionalnih zbirki, pisanju pregleda tradicijske kulture pojedinoga lokaliteta ili regije, osmišljavanju aktivnosti koje u sebi uključuju predstavljanja tradicijske kulture: npr. smotri folklora, ili pak pronalaženju najboljih načina turističkoga promoviranja tradicijske kulture pojedine zajednice. Studenti će praktičnim radom na kolegiju – vlastitim istraživanjem i seminarskim radom – steći kompetentnost za pisanje etnografskih radova o pojedinim mjestima, npr. manjih monografija.
- Pregledom sustava različitih etničkih, nacionalanih i regionalnih obilježja etnografske kulturne baštine i kritičko promišljanje građe u kontekstu multikulturalnih i inerkulturalnih odnosa kroz više tematskih cjelina prezentirat će se etnografski "mozaik" područja jugoistočne Europe na dijakronijskoj i sinkronijskoj razini.
U predmetu se analiziraju neki od fenomena popularne kulture i njihov utjecaj na etnologiju i kulturnu antropologiju. Sadržaj se uglavnom bazira na mladenačkoj popularnoj kulturi. Prvi dio predmeta posvećen je istraživanjima i razvoju popularne kulture u anglosaksonskoj tradiciji. U njemu se poklanja pažnja metodologiji istraživanja supkultura i medija koji nastaju na križanju književne kritike i etnografije. Drugi dio predmeta bazira se na domaćoj recepciji i prozivodnji popularnih kultura i supkulturnih fenomena. Taj dio uključuje dvije razine. S jedne strane se pažnja poklanja istraživanjima popularne kulture u Hrvatskoj, a s druge teorijskim i metodološkim problemima koji se pri tome javljaju. Jedan od zahtjeva je i terenski rad studenata koji će tako svoje znanje morati upotrijebiti u praksi- Predavač: Ivona Grgurinović
- Predavač: Tihana Rubić
- Predavač: Tibor Komar
- Predavač: Tomo Vinšćak
Cilj je predmeta studentima pružiti što šire i dublje poznavanje naroda i kultura, njihovih odnosa i kulturno-povijesnih zbivanja onih sadržaja kojima se bavi etnologija. Usvajanjem činjenica i nekih pojmova, student stječe mogućnost šireg obrazovanja i znanja služeći se pisanom literaturom koja je na raspolaganju za upoznavanje naroda i kultura u nestajanju, te sposobnosti njihovog razumijevanja. Predmet obuhvaća upoznavanje studenata o temeljnim pojmovima i predmetu etnološke znanosti prema aspektima kulture po sadržaju i po unutarnjoj vrijednosti. Na temelju određene literature upućuje ih se u bogati registar pojmova značajnih za razumijevanje naroda i kultura svijeta. Studente se uvodi u pregled kultura, koji prati određenu stručnu klasifikaciju tipova kultura od prvobitnih oblika sakupljača i lovaca, preko tipova stočarstva i biljogojaca do ukazivanja na visoke civilizacije.- Izborni kolegij Identiteti manjinskih kultura izvodi se na dodiplomskom studiju etnologije i kulturne antropologije.
U okviru ovog velikog predmeta studente će se upoznati s kulturama i narodima koji su ovdje obitavali od prethistorije do današnjih dana. Općenito se smatra da je kolijevka takozvane europske kulture i civilizacije negdje u području Sredozemlja što je samo djelomično točno. Na ovome velikom prostoru od današnje Turske pa preko Irana, Afganistana, Pakistana, Indije, Nepala pa sve do Tibeta cvale su u prošlosti velike civilizacije koje su dale svoj doprinos kulturi današnjeg čovječanstva. Na tome su prostoru gdje žive različiti narodi, neke pojave vezane uz način života, obradu zemlje, postupke oko uzgoja stoke, mitologiju, religiju, jezik, vjerovanja i običaje bile su iste ili slične.
Nastava bi se izvodila tako da bi se svaki semestar obrađivale pojedine teme zajedničke za cijeli ovaj prostor te regionalne različitosti.
Studenti bi dobili široki i dubinski uvid u nastanak i širenje kulturnih pojava na ovome prostoru.
Cilj je kolegija studentima pružiti uvid u osnovne pojmove i teorije vezane uz etnološka i kulturnoantropološka istraživanja Sredozemlja. Dat će se kratak pregled kultura na Sredozemlju, povijesnih, političkih, ekonomskih i društvenih okolnosti kojima su uvjetovane i odabranih etnografskih značajki koje se mogu pratiti, uz upisivanje različitih regionalnih i lokalnih interpretacija, na sredozemnom prostoru. Naglasak će biti na načinima konstruiranja sredozemnog imaginarija u znanstvenom, političkom i popularnom diskurzu. Pritom će se problematizirati koncept “kulturnih zona”, odnosno “kulturnih regija”. Posebno će se razmatrati uloga pojma “Sredozemlja” pri identifikacijskim strategijama u Hrvatskoj.
Temeljna ideja ovog predmeta je upoznati studente sa suvremenim metodama i tehnikama istraživanja kulture. Posebna se pažnja u prvom semestru pridaje teorijskim konceptima koji istražuju ontologiju i mogućnosti etnografije i njenih specifičnih metoda. U drugom semestru istražuju se tehnike i metode na realnim primjerima. Ove godine to je etnografija socijalizma i postsocijalizma. Terenska istraživanja biti će tijekom ožujka u Istri (Motovun i okolica). Studenti moraju do kraja drugog semestra predati završne radove.
- Metodologija etnologije i kulturne antropologije je predmet koji studente upoznaje s temeljnim pojmovima, strategijama, metodama i tehnikama kvalitativnih istraživanja primjenjivih u etnologiji i antropologiji. Predmet se bavi i problemom autorstva u etnološkom pisanju i etikom istraživanja kao nerazdvojnim aspektima osviještenog pisanja etnološkog teksta.
U predmetu se daje pregled kulturno-antropoloških teorija i zasluga otkrića, ekspedicija i putopisa te misionara Od značajnijih autora za ovo područje obrađuju se H. L. Morgan, M. Mead, E. B. Taylor, W. Schmidt, F. Boas. Naglasak je na 19. i 20. stoljeću i upoznavanju naroda i kultura Australije, Tasmanije i Oceanije kroz kulturno-geografsku podjelu na Melaneziju, Polineziju i Mikroneziju. Obrađuju se značajne teme iz kulture Australije, ukazuje se na kontinuitet nekih sadržaja predajne kulture do danas. O Tasmaniji i kulturi Tasmanaca koja je izumrla krajem XIX. st. ukazuje se na njezino značenje u kontekstu etnokulturne slike svijeta. Na kraju kolegija naglasak je na upoznavanju kulture Oceanije i njezinih sastavnica te njihovi međusobni utjecaji i povezanost.
Na predavanjima se studente upoznaje s gradivom koje obuhvaća pregled naroda i kultura predkolumbijskih stanovnika Sjeverno-američkog kontinenta prema regionalnom principu: kalifornijski, jugozapadni, jugoistočni i istočni (ili Indijanci šuma ili Atlanski skup), sjeverozapadni, kanadski lovci te ostali arktički (eskimski) narodi. Nakon kratkog povijesno-geografskog prikaza, prelazi se na raščlambu najprije indijanskih a zatim ostalih arktičkih (eskimskih) naroda i kultura kao dio šireg upoznavanja etnokulturne slike svijeta.
Oslanjajući se na kulturnoantropološke analize i interpretacije kolegij nudi uvid u probleme i oblike religioznosti u sprezi sa suvremenim sociokulturnim procesima te razmatra kako pojedini oblici religioznosti promiču kulturnu stabilnost i kulturne promjene. U okviru seminara globalna se religijska strujanja (oblici) promatraju u lokalnom kontekstu. Neke od jedinica kolegija su sljedeće: novi religijski pokreti, New Age, neopoganstvo, divinacije i okultističke prakse, "kvazi-religije", "civilne religije" i religijska priroda sekularnih organizacija, tradicijski oblici religioznosti, religijski fundamentalizam, religija u medijima, religija i konzumerizam, religija i ekologija i dr. Studenti primjenjuju i provjeravaju stečena znanja u okviru vlastitog manjeg istraživačkog projekta.
- Cilj je kolegija studente upoznati s tradicijskim kulturama slavenskih naroda i njihovim poveznicama s hrvatskom tradicijskom kulturom. U osnovnim će se crtama predstaviti etnogeneza Slavena, glavni elementi njihove materijalne i nematerijalne kulture te tradicijske kulture pojedinih slavenskih skupina. Od studenata se očekuje da stečeno znanje aktivno primijene prilikom vlastitoga istraživanja te pokažu u obveznom seminarskom radu, raspravama na nastavi te završnom ispitu.
- Cilj kolegija: Cilj je kolegija dati kritički pregled i studentima učiniti bliskim ključne ideje, znanstvenike i teorijske pravce od začetka antropološke misli do danas. Na kolegiju će se, između ostaloga, obraditi sljedeće teme: počeci znanstvenoga proučavanja čovjeka, prosvjetiteljstvo i romantizam, evolucionizam, difuzionizam, viktorijansko razdoblje, klasična sociologija, četiri utemeljitelja antropologije, institucionalizacija antropologije, škola kultura i ličnost, „srodstvologija“, funkcionalizam, neoevolucionizam i kulturna ekologija, teorija sustava, simbolička antropologija, strukturalizam, strukturalni marksizam, politička ekonomija, refleksivnost, etnicitet, teorija prakse, sociobiologija, postkolonijalizam i globalizacija. Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Ovo je izborni kolegij u okviru diplomskoga studija etnologije i kulturne antropologije. Uloga mu je studente, na temelju razmatranja izvornih tekstova, upoznati sa svim relevantnim antropolozima i antropološkim koncepcijama. Kolegij bi pregledom svih antropoloških teorija studentima trebao pomoći pri sintetiziranju dosad stečenih znanja, teorijskom utemeljenju vlastitih magistarskih radova i stvaranju podloge za uspješnije praćenje viših razina studija.
Cilj je kolegija studente upoznati s predstavljačkim oblicima i načinima prerušavanja, s njihovim mijenama i značenjima koja usvajaju u različitim kontekstima. Nakana je rasvijetliti osnovne pojmove i polazišta teorija vezanih uz izvedbu, predstavljanje i igre (theory of play) te studija karnevalesknog u kulturi. Razmatraju se i mogućnosti primjene ovih koncepata pri suvremenim analizama kulture, poglavito pri studijama javnih događanja kod kojih je istaknuta izvedbena komponenta (politički skupovi, festivali, glazbena, sportska, vjerska okupljanja itd.). Naglasak je pritom na primjerima iz Hrvatske. Konačno, razmatraju se i postavke pojedinih teoretičara prema kojima se svako ponašanje u javnosti može promatrati kao predstavljački čin.
- U kolegiju će se razmotriti primjenjivost različitih antropoloških postavki na pojedine aspekte studentskoga istraživanja za doktorski rad ili za njegovo teorijsko utemeljenje. Kritički će se raspravljati o osnovnim teorijskim i metodološkim postavkama racionalizma, empirizma, hermeneutike, Tylorova intelektualizma, biopsihološkog funkcionalizma, strukturalnog funkcionalizma, strukturalizma, simboličke i kognitivne antropologije, te drugim antropološkim koncepcijama za koje studenti pokažu interes. Primjenjivost kolegija nastojat će se ostvariti razmatranjem teorijskih i metodoloških postavki na konkretnim teorijskim i metodološkim pitanjima ili problemima vezanima uz rad na disertaciji.
- Na ovom kolegiju studenti se upoznaju s ruralnom graditeljskom baštinom, nacinom i kulturom stanovanja u kontekstu dijakronijskih i sinkronijskih vrijednosti kao i elementima prepoznatljivosti u prostornom raširenju, te prirodnom i kulturnom prostoru opcenito. Kolegijom ce se obuhvatiti poceci i metodologija etnografskih istraživanja ruralnog graditeljstva na južnoslavenskim prostorima kao i neka teorijska promišljanja o kontekstualnosti unutar antropologije arhitekture. Isto tako ukazat ce se na interdisciplinarnost istraživackih praksi, razlicitost pristupa i tumacenja, regionalne i univerzalne vrijednosti.
- Kolegij će kroz kulturnoantropološki pristup obuhvatiti definiranje šamanizma, znanstvenu interpretaciju šamanskog svijeta i prostora, podrijetlo i nastanak šamanizma, špiljsku umjetnost i šamanizam, osnovne postavke šamanske realnosti, odvojenu stvarnost ili drugu realnost, putovanje na drugi svijet, kozmos te svakodnevnu realnost u šamanizmu. Pronalazit će se neke usporednice sa sličnim pojavama (krsnici i štrige) kod Slavena i Hrvata. Također će se obraditi šamanizam u Sibiru i na ostalim stranama svijeta, šamanizam nekad i danas te se propitati tehnike liječenja šamana, postupci šamanske inicijacije, šamanski ples, šamanski let i šamanski trans. Jedan dio kolegija bavit će se šamanskom kozmologijom, šamanskim viđenjem prostora i krajobraza te općenito simbolima u šamanizmu. Bitna će biti i uloga konja u šamanskim obredima te šamansko stablo kao axis mundi. U suvremenom kontekstu govorit će se o šamanizmu u modernom društvu i gradovima te njegovoj transformaciji. Također, bit će riječ i o antropologiji smrti u šamanskom kontekstu inicijacije i obreda prijelaza, i u tom smislu obradit će se i Tibetanska knjiga mrtvih. U okviru kolegija planirana je i terenska nastava u suradnji s Istočno-Sibirskoj državnoj akademiji kulture i umjetnosti iz Ulan Udea u Burjatiji.
- Napišite kratak i zanimljiv sažetak koji objašnjava koje teme pokriva vaš kolegij.
- Napišite kratak i zanimljiv sažetak koji objašnjava koje teme pokriva vaš kolegij.
Kolegij je važan sastavni dio ukupnoga kurikuluma Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju, jer izdvaja jedan relevantan segment etnoloških i kulturnoantropoloških tema i istraživanja - društvenost, društveni život i društvene odnose (s naglaskom na obitelj, lokalnu zajednicu, identitet, običaje, migracije i etnicitet). Tom se području istraživanja u hrvatskoj etnologiji i kulturnoj antropologiji pristupalo na različite načine. U novije su se vrijeme pojedine hrvatske etnologinje i kulturne antropologinje (Dunja Rihtman-Auguštin, Olga Supek, Jadranka Grbić,
Jasna Čapo Žmegač) sustavnije bavile pojedinim aspektima društvenog života: od teorijskog promišljanja istraživanja društvenosti, preko kritičko-analitičkog vrednovanja istraživanja tih pojava u ranijoj hrvatskoj etnologiji i kulturnoj antropologiji, do empirijskih istraživanja pojedinih konkretnih slučajeva (studija slučaja). Svi ti različiti pristupi istraživanju društvenosti i društvenih odnosa u hrvatskoj etnologiji i kulturnoj antropologiji, predbit će predstavljeni u okviru ovoga kolegija. - Upredmetusedajepregledkulturno-antropološkihteorijaodkraja 19. stoljećadodanas. Krećeseodnastankadruštveneteorijeevolucionizmainjezinihimplikacijana razvojkulturneantropologije, aliipojedinih političkihideologijapoputrasizmaikolonijalizma. Druga velika tema je difuzionizam koji nastaje kao odgovor ili prikrivanje evolucionizma. Osim tih glavnih dijakronijskih teorija, u predmetu se obrađuju i sinkronijske, koje su uglavnom američkog i engleskog podrijetla, poput funkcionalizma i psihološke antropologije Margaret Mead i Ruth Benedict. Kao centralni dio predmeta postavlja se strukturalna antropologija Claude Levy-Straussa i njene izvedenice poput simboličke antropologije Mary Douglas i Victora Turnera. Zbog snažnog utjecaja semiotike na kulturnu antropologiju posebno se obrađuju djela Umberta Eca i Rolanda Barthesa. Slijedom tzv. lingvističkog prijeloma, jedna od zasebnih cjelina je i antropologija Clifforda Geertza čiji je utjecaj na suvremenu humanistiku nemjerljiv. Predmet završava pregledom poststrukturalizma u kulturnoj antropologiji kao kraja paradigme, ali i pojma teorije u modernističkom smislu te riječi. Stoga se ovaj posljednji dio dijelom dotiče filozofije Jacquesa Derride i cijelog teorijskog sklopa kojeg reprezentira zbornik Writing Culture.
U okviru kolegija tumači se studentimanasljeđe prošlosti u sadašnjosti, te seistražuje isama sadašnjost. Filozofski gledano sadašnjost je ona točka u kojoj se naša budućnost pretače u prošlost. Istraživanjem sadašnjosti, koja u sebi ne mora nužno nositi obilježje prošlosti, može višestruko pridonijeti društvenoj relevantnosti etnologije i kulturne antropologije.
Tijekom predavanja i studentskih seminara identificirati će se neki društveni problemi i činjenice. Nakon analize tih društvenih pojava ponuditi će se modeli za djelovanje niza stručnjaka od pedagoga i autora školskih udžbenika do političara. Svibi oni trebali imati takova znanja koja bi mogli uključiti u kulturnu i nacionalnu politiku Hrvatske.
Svojim metodološkim pristupom kulturna će antropologija identificirati društvene činjenice na mikro razini a uz pomoć drugih znanosti može provesti istraživanja i pokazati rezultate na makro razini. Tumačiti će se difuzija, akulturacija, modernizacija, globalizacija, kulturni pluralizam, etnocentrizam te kulturna budućnost čovječanstva.
Zadatak je kulturne antropologije da otkrije dubinska značenja društvenih i kulturnih procesa. Obrađivati će se teme iz područja globalizacijskih procesa, urbanizacije sela, rurbanizacije gradova, supkulture mladih u gradovima, urbanih mitova, promjena unutar obitelji, asimilacija i identifikacija.
Student se upoznaje s osnovnim pojmovima etnologije, te s njezinim nastankom i razvojem utkanim u širi društveni i povijesni kontekst. Obrađuju se, redom: postavljanje problema postanka i razvoja kulture u starim civilizacijama; značajke srednjovjekovnoga pristupa znanosti; doba otkrića i humanističke obnove; osnove moderne znanosti (D. Scotus, R. Bacon, F. Bacon, R. Descartes) i obnova historijske znanosti (Ibn Khaldum, Jean Bodin); prosvjetiteljska strujanja i nastanak izvaneuropske etnologije kao zanosti o povijesti kulture čovječanstva (A. C. Chavannes); barokna enciklopedijska polihistorija; barokni slavizam i prva definicija etnologije Jana Kollára; nastanak narodoslovlja u romantizmu; etnološki evolucionizam i klasici etnologije (A. Bastian, E. B. Tylor , L. H. Morgan); marksističko prihvaćanje jednolinijskoga evolucionizma i etnologija u komunistički upravljanim zemljama. Slijedi prikaz prevladavanja evolucionizma, priklona shvaćanju historijske dimenzije razvoja kulture i društva te prikaz kulturnohistorijskoga pristupa u užem smislu (F. Ratzel, F. Graebner, Bečka škola s W. Schmidtom i Frankfurtska s L. Frobeniusom) i drugih povijesno usmjerenih novijih etnoloških pristupa. Prikazuje se pokret skupine Ethnologia Europaea i njezini ciljevi, zadatci i dometi. Daje se prikaz novijih temelja suvremene discipline (Boas i učenici, Radcliffe-Brown, Malinowski, Mauss). Posebno se obrađuje suodnos povijesno usmjerene etnologije i, ispočetka, izrazito ahistorijskih socio/kulturnoantropoloških pravaca (funkcionalizam, strukturalizam i sl.), pokušaj objedinjavanja dijakronijskih i sinkronijskih pristupa u suvremenoj etnologiji/kulturnoj antropologiji. Kroz povijesni prikaz etnološke znanosti studenti se upoznaju s terminologijom pojedinih razdoblja i pravaca, s motivacijama za istraživanja i s postavljenim problemima te načinom njihova rješavanja.
Žene koje istražuju živote žena i poneki muškarci koje interesira socijalna uvjetovanost podređenosti žena u Hrvatskoj...
U uvodnom dijelu kolegija studente će se upoznati s povijesnim razvojem kulturne antropologije kao znanosti te sa temeljnim teorijama i metodama koje su vrijedile u ranoj povijesti kulturne antropologije kao i onima koje su važeće danas. Bit će predstavljeni vodeći svjetski autori s područja antropologije te rezultati njihovog rada i istraživanja. Zatim će se obrađivati priroda kulturne antropologije kao znanosti te njena veza s drugim srodnim disciplinama. Također bi se predstavile glavne grane "velike" antropologije i to: fizička antropologija, lingvistička antropologija, arheološka antropologija, etnologija i na kraju kulturna antropologija.
Pokazati će se različiti aspekti i pristupi izučavanju ljudske vrste kroz minula vremena. Velik naglasak bi se stavio na izučavanje kulture i njenog značaja za studij kulturne antropologije.
Tu će se obrađivati razne kulturološke teme kao što su: difuzija, akulturacija, modernizacija, globalizacija, kulturni pluralizam, etnocentrizam te kulturna budućnost čovječanstva.
Studente će se upoznati s kulturološkim osobitostima hrvatskog etničkog prostora.
Također će se prezentirati određeni kulturni obrasci izvaneuropske kulturne antropologije.
Objasnit će se i to zašto vodeći znanstvenici smatraju da je antropologija znanost 21. stoljeća i zašto je upravo antropološka misao ta koja bi trebala dati odgovore na ključna pitanja čovječanstva na početku 21. stoljeća.
Na ta pitanja će se odgovoriti uz pomoć suvremenih teorija koje su danas važeće u kulturnoj antropologiji.
Izborni kolegij koji daje teoretski, metodološki i praktični uvod u viz. antropologiju. Upoznati ćete se sa poviješću uporabe kamere i vizualne metodologije u antrop. istraživanjima, te sa mogućnostima i prednostima uporabe vizualnih 'pomagala' u suvremenim istraživanjima. Tijekom semestra pogledati ćemo 10-ak filmova, a nekoliko seminara biti će posvećeno i praktičnom radu s kamerom. Biti će govora i o načinima na koje različite kulture predstavljaju i doživlja -vaju vizualno i esteticiziraju vlastitu svakodnevnicu.
