| Podkategorije |
|---|
| Diplomski studij |
- Predavač: Blaž Rebernjak
- Predavač: Valerija Križanić
Tema 19. psihologijske ljetne škole odnosit će se na različite postupke mjerenja afekata. Tijekom ljetne škole konstruirat će se jedan psihologijski mjerni instrument za procjenu afekata, koji će se uz adekvatnu validaciju moći koristiti u istraživačke kao i u praktične, kliničke svrhe. Usporedit će se različite metode mjerenja afekata, a neke će biti potrebno i prilagoditi za naše jezično područje. Posebna pažnja posvetit će se kulturnim specifičnostima u postupcima mjerenja afekata i problemima koji iz toga proizlaze.
- Ljetna škola održava se svake godine, a u sklopu nje studenti zajedno s voditeljima istraživački obrađuju neku psihologijsku temu. Ove godine predviđena je tema iz područja psihologije glazbe.
- Predavač: Vatroslav Jelovica
- Predavač: Nina Pavlin Bernardić
- Predavač: Tina Krznarić
- Predavač: Svjetlana Salkičević
- Predavač: Damir Ljubotina
Ljetna škola studenata i nastavnika psihologije.- Ljetna psihologijska škola tradicionalno se održava svake godine, a u sklopu nje studenti zajedno sa svojim voditeljima istraživački obrađuju neku temu iz društveno aktualnog područja psihologije. Predviđena tema ove godine je Ispitivanje konstrukta zapošljivosti, kao predispozicije pojedinca koja ga čini atraktivnim na tržištu rada.
- Cilj kolegija je razumijevanje bioloških osnova psihičkih procesa i ponašanja, te upoznavanje s razvojem živčanog sustava i ponašanja tijekom evolucije i ontogeneze.
- Predavač: Svjetlana Salkičević
- Predavač: Meri Tadinac
- Predavač: Ivana Hromatko
Cilj kolegija je razumijevanje biološke osnove motivacije, bioloških ritmova, budnosti i spavanja, pažnje, učenja i pamćenja, govora, te poremećaja tih procesa.- Ovaj kolegij studentima pruža temeljne spoznaje o suvremenoj psihologiji motivacije i emocija te predstavlja preduvjet za kritičko razumijevanje i za učinkovitu primjenu spoznaja iz ovog područja na različite grane primijenjene psihologije i ostala srodna društvena i humanistička područja.
- The content of this course is designed to support students of psychology in developing their English language skills in an academic context through two components:
- Oral Communication and Presentation Skills
- Academic Writing
- Summer semester 2012/2013
The course centers on topics of interest for Psychology students and features speaking practice at various levels: small group discussions, debates and speaking in public. Students will also practice writing in a variety of academic contexts, the emphasis being placed on different types of essays.
Kolegij nudi opći prikaz široke kategorije postupaka obuhvaćenih pojmom evaluacije tretmana. Opisuju se glavni pojmovi vezani uz proces i smisao evaluacije različitih vrsta psihosocijalnih intervencija i programa. Sadržaj kolegija uključuje osvrt na teorijske, metodološke i praktične aspekte evaluacije programa, te prikaz racionale evaluacijskih postupaka; Definiraju se glavne vrste i modeli evaluacije programa i raspravlja o mogućim nacrtima evaluacijskih istraživanja; opisuju se elementi i koraci u planiranju evaluacijskih postupaka te izvještavanju o rezultatima provedenih evaluacijskih istraživanja.
- Predavač: Svjetlana Salkičević
- Predavač: Meri Tadinac
- Predavač: Ivana Hromatko
Cilj kolegija je upoznavanje s osnovnim principima evolucijske teorije te razumijevanje njihovih implikacija za objašnjavanje širokog raspona ljudskog ponašanja. Studenti će naučiti analizirati i interpretirati ponašanje iz perspektive njegove funkcije i adaptivnosti, te razumjeti kako je ono, poput građe organizma, evoluirani odgovor na selekcijske pritiske.
- Cilj predloženog kolegija je upoznati studente s osnovnim pojmovima iz genetike ponašanja, kao i s istraživanja o genetskom i okolinskom doprinosu razvoju ponašajnih karakteristika, u prvom redu u području inteligencije, psihologije ličnosti i psihopatologije. Pored toga, cilj kolegija je osposobiti studente za samostalno praćenje literature u tom području.
- Osnovni pojmovi endokrinologije ponašanja. Interakcija živčanog, endokrinog i imunosnog sustava. Kako hormoni utječu na ponašanje. Kako ponašanje utječe na hormone. Tipična i atipična spolna diferencijacija. Reproduktivna ponašanja. Privrženost i roditeljska ponašanja. Reproduktivna ekologija. Agresivnost i kompetitivnost. Hormoni i kognitivni procesi. Stresne reakcije.
- Obavezni kolegij za studente 3. godine preddiplomskog studija
- Cilj kolegija je upoznati studente s konceptualnim, metodološkim i praktičnim specifičnostima uključivanja djece i obitelji u psihologijska istraživanja. Nakon odslušanog kolegija studenti će biti upoznati sa specifičnim metodama koje se koriste u istraživanju djece i razvojnim istraživanjima, ulozi roditelja/staratelja u razvojnim istraživanjima, specifičnim zahtjevima planiranja i provedbe razvojnih istraživanja u koja su uključene cijele obitelji. Također će se upoznati sa preprekama u planiranju i provođenju istraživanja na djeci te steći praktične vještine potrebne da se te prepreke svladaju. Nadalje, upoznat će se s metrijskim specifičnostima rezultata prikupljenih na djeci, nekim specifičnostima formiranja rezultata iz obiteljskih podataka, te izvorima ugrožavanja valjanosti i pouzdanosti specifičnim za razvojna istraživanja.
- Predavač: Marijana Glavica
- Predavač: Iva Melinščak Zlodi
Cilj je upoznati studente s izvorima informacija relevantnim za područje psihologije. Naglasak je na vještini korištenja kompjutora za pretraživanje, korištenje i organiziranje psihologijskih informacija. Studenti će biti u stanju utvrditi opseg potrebne informacije, doći do potrebne literature djelotvorno i efikasno, biti u stanju kritički evaluirati izvore psihologijskih informacija, djelotvorno etično i legalno koristiti informacije. Stečeno praktično znanje i vještine studenti će moći primijeniti tijekom studija psihologije u drugim kolegijima, ali i kasnije u poslu.- Predavač: Ivana Hromatko
- Predavač: Svjetlana Salkičević
- Predavač: Meri Tadinac
Na ovom kolegiju studenti će naučiti teorijske osnove kliničke neuropsihologije. Moći će opisati i objasniti organizaciju funkcija kod normalnog mozga i posljedice mozgovnog oštećenja pojedinih kortikalnih područja te povezati patološke promjene u strukturi i funkciji pojedinih dijelova mozga s promjenama u doživljavanju i ponašanju. Naučit će osnove neuropatologije i znati definirati, opisati i razlikovati glavne vrste poremećaja. Moći će opisati i objasniti tok neuropsihologijskog ispitivanja. Znati će opisati poremećaje perceptivnih, motoričkih, komunikacijskih, izvršnih i mnestičkih funkcija i povezati ih s lezijama pojedinih dijelova središnjeg živčanog sustava. Moći će nabrojati i objasniti primjenu najčešće korištenih testova i tehnika za dijagnostiku navedenih skupina poremećaja.
Širi cilj kolegija je dati uvid u mogućnost praktične primjene spoznaja iz kognitivne psihologije. Specifičan cilj je upoznati studente s mogućnostima programa kognitivnog treninga i kognitivne rehabilitacije. Po odslušanom kolegiju studenti će moći jasno opisati i objasniti međudjelovanje kognitivnih i metakognitivnih faktora u održavanju kognitivne funkcionalnosti u odrasloj i starijoj dobi. Također, moći će prepoznati važnost različitih programa kognitivnog osnaživanja te steći osnove za samostalno planiranje, razvijanje i evaluaciju ovih programa.
- Okvirni sadržaj kolegija: Načela kvantitativne interpretacije testovnih rezultata; Psihometrijske skale; Normativna i kriterijska interpretacija testovnih rezultata; Mjerenje znanja, sposobnosti i osobina ličnosti; Valjanost testovnih rezultata: definicija, kvantifikacija, relacije s drugim psihometrijskim obilježjima; Formalni modeli za opisivanje valjanosti (regresijski i faktorski model); Vrste i izvori validacijskih podataka: sadržaj testa, proces odgovaranja; unutrašnja struktura testa, odnosi s drugim varijablama, konvergentni i diskriminantni podaci; Dijagnoza i predviđanje; Klasifikacijski problem (analiza psiholoških profila); Selekcijski problem (teorija donošenja odluka).
- Ljetna škola studenata i nastavnika Odsjeka za psihologiju 2011. godine.
Studenti će kroz pripremu i izvedbu nastave psihologije uvježbavati nastavničke vještine. Cilj je razviti praktične aspekte nastavničke kompetencije. Studenti će biti osposobljeni za izradu plana nastavnog sata i refleksivno promatranje nastave. Stečene vještine poučavanja studenti će moći primijeniti u školskom ili vanškolskom poučavanju.
- Na ovom kolegiju studenti će usvojiti znanja i vještine potrebne za efikasno poučavanje. Upoznat će načine planiranja i pripreme nastave, različite metode poučavanja, načine uspostave razrednog ugođaja i discipline te oblike praćenja i ocjenjivanja učeničkog napretka. Cilj je omogućiti studentima da, osim znanja, uvježbavaju i vještinu izvedbe nastavnih sati kroz primjenu naučenog u nastavi.
- Predavač: Una Mikac
- Predavač: Blaž Rebernjak
Glavni sadržaj kolegija odnosi se na proučavanje problema koji se pojavljuju u primjeni metoda za multivarijatnu analizu podataka primarno usmjerenih na analize međuzavisnosti unutar i između skupova varijabli. U širem izboru ovih postupaka nalaze se: diskriminacijska i višestruka regresijska analiza, logistička regresijska analiza, kanonička korelacijska analiza, multivarijatna analiza varijance. Program je u pravilu ograničen na 3 metode, koje se sustavno proučavaju i primjenjuju na realnim podacima. Svaka tema završava seminarskim radom u kojem polaznici, odgovarajući na opća pitanja i ona koja se odnose na konkretno analizirane podatke, trebaju pokazati da su ovladali najvažnijim pitanjima primjene i kvantitativne interpretacije.- Izborni kolegij za studente diplomskog studija
- Obavezni kolegij za studente 3. godine preddiplomskog studija
- Cilj predloženog kolegija je upoznavanje studenata s područjem kognitivne psihologije koje se odnosi na percepciju i pamćenje. Studenti će nakon apsolviranja kolegija biti upoznati s različitim teorijskim pristupima te različitim fenomenima unutar područja. Time se stvara temelj za praćenje nastave iz kolegija koji se također bavi kognitivnom psihologijom (Učenje i viši kognitivni procesi), kao i niza općih i primijenjenih kolegija na studiju psihologije.
- Upoznavanje s temeljnim informacijama o povijesti psihologije kao fundamentalne i primjenjene zananosti. Uz to studenti će biti upoznati s glavnim obilježjima psihologijskih sistema ili škola.
- Kolegij će ove godine biti posvećen temi psihologije predrasuda i diskriminacije, te će se izvoditi kroz četiri sata, srijedom od 15,30 – 18,30 u D-II. Nositeljica kolegija je prof. dr. Dinka Čorkalo Biruški.
Cijevi kolegija:- proširiti i unaprijediti znanja o motivacijskim, kognitivnim, emocionalnim, društvenim i kulturalnim faktorima koji pridonose stvaranju i naročito održavanju predrasuda, te pogoduju nastanku i održavanju diskriminirajućih ponašanja i praksi.
- samospoznajni, u smislu suočavanja s vlastitim predrasudama i diskriminacijskim tendencijama. Samouvid će se poticati, uz apsolutno nužno poštivanje integriteta i digniteta drugih. Pri tome je nužno da studenti budu spremi doživjeti i određeni stupanj osobne neugode.
- stjecanje/razvoj sposobnosti zauzimanja perspektive manjine (sa smanjenim pravima), mogućnost sagledavanja predrasuda s perspektive subjekta predrasuda, te upoznavanje s učinkovitim načinima suzbijanja predrasuda.
- moći provesti primijenjeno istraživanje.
- Cilj kolegija je stjecanje znanja o procjenjivanju odnosno mjerenju u području ličnosti, kao i upoznavanje studenata s najpoznatijim mjernim instrumentima u području. Apsolviranjem kolegija studenti bi trebali biti osposobljeni za procjenjivanje ličnosti u okviru različitih teorijskih pristupa u području, što im može koristiti u kasnijem radu unutar pojedinih područja primijenjene psihologije. Također bi trebali biti osposobljeni za izradu ili odabir primjerenog mjernog instrumenta, kako za istraživačke, tako i za konkretne praktične svrhe.
- Sažeti sadržaj predmeta: Psihologija starenja – definicije i ciljevi. Starenje i starost naroda i pojedinca. Stavovi i predrasude o starijim ljudima. Teorije starenja. Metode i metodološki problemi istraživanja starosti i starenja. Promjene u sposobnostima: tjelesnim, senzornim, motoričkim, kognitivnim. Ličnost i starenje. Prilagodba na starenje. Promjene u socijalnim odnosima: obitelj, društvo, umirovljenje. Posebni problemi starijih osoba: depresija, demencija, nemoć. Komunikacija sa starijim osobama. Modeli skrbi za starije ljude: institucionalni i izvaninstitucionalni. Uspješno starenje. Uloga psihologa u skrbi za starije ljude.
Cilj kolegija je da studenti nauče kako se psihologija, kao znanost i struka, teorijski i praktično odnosi prema doživljaju boli fizičke, kako akutne tako i kronične. Studenti će usvojiti specifična znanja o prirodi boli s naglaskom na povezivanje psiholoških čimbenika i doživljaja intenziteta i kvalitete kako akutne tako i kronične boli. Studenti će usvojiti i postupke mjerenja i procjene boli kako kod odraslih i kod djece. Znati će temeljne postupke ublažavanja kako akutne tako i kronične boli koji se temelje na psihološkim postupcima.
- Nakon odslušanog kolegija i položenog ispita studenti će poznavati promjene u tjelesnom, kognitivnom, emocionalnom i socijalnom razvoju koje se događaju od začeća do odrasle dobi – njihov normativni aspekt, kao i individualne razlike. Sadržaji kolegija omogućit će im poznavanje karakterističnih ponašanja i sposobnosti djece i adolescenata određene dobi, na temelju čega će biti osposobljeni za kompetentnu stručnu interakciju s njima.
- Cilj je ovog kolegija upoznati studente s područjem psihologije glazbe. Studenti će se upoznati s time kakav sve utjecaj glazba može imati na ljude, kao i time kakve posljedice na ljude ima bavljenje glazbom. Studenti će nakon odslušanog kolegija moći pratiti literaturu iz područja i kritički joj pristupiti, kao i osmisliti istraživanje iz područja psihologije glazbe.
- Cilj kolegija je omogućiti studentima stjecanje znanja iz psihologije ličnosti. Kolegij neće biti usmjeren na stare, tzv. "velike" teorije ličnosti, već na suvremene modele i teme koje su trenutno dominantne u području. Apsolviranjem kolegija studenti će biti upoznati s osnovnim metodološkim pristupima u psihologiji ličnosti te različitim suvremenim temama u području. To će ih osposobiti za praćenje literature i razumijevanje logike istraživanja u području psihologije ličnosti, te koristiti u njihovoj kasnijoj specijalizaciji u različitim područjima primijenjene psihologije.
- Predavač: Nina Pavlin Bernardić
- Predavač: Vesna Vlahović Štetić
Izborni kolegij za studente psihologije- Cilj kolegija je da studenti razumiju i mogu objasniti pojam posebnih potreba u školskom kontekstu, da mogu razlikovati pojedine vrste potreba te da mogu prepoznati ulogu pojedinih činitelja u njihovu nastanku. Studenti će moći procijeniti prednosti i nedostatke pojedinih intervencijskih pristupa. Očekuje se da će studenti nakon praćenja ovog kolegija moći u realnoj situaciji prepoznati probleme prilagodbe djece s teškoćama u školi, da će moći sudjelovati u timskom planiranju, izvedbi i praćenju izvedbe programa njihova učenja. Studenti će moći procijeniti primjerenost pojedinog intervencijskog postupka u odnosu na vrstu teškoća, te primijeniti u svom radu metodu analize slučaja.
- Predavač: Nina Pavlin Bernardić
- Predavač: Daria Rovan
Ovaj se kolegij bavi sljedećim temama:
Primjena teorija motivacije u školskom kontekstu. Strategije za poticanje motivacije u učenju. Interesi i emocije u školskom kontekstu. Razredna klima. Komunikacijski obrasci u razredu. Nastavnička uvjerenja i vođenje razreda. Razredna disciplina. Suradnja s ostalim akterima obrazovnog procesa.
- Predavač: Nina Pavlin Bernardić
- Predavač: Daria Rovan
- Predavač: Vesna Vlahović Štetić
Ovaj se kolegij bavi sljedećim temama:
Ciljevi i metode istraživanja u psihologiji obrazovanja. Determinante ishoda učenja: osobine učenika i karakteristike obrazovnog konteksta. Primjena teorijskih pristupa procesu učenja u školskom kontekstu. Pristupi poučavanju. Metode poučavanja. Poučavanje specifičnih sadržaja: čitanje i pisanje, rješavanje matematičkih problema, znanstveno zaključivanje. Poučavanje vještina učenja. Procjenjivanje i mjerenje školskog postignuća učenika. Evaluacija rada nastavnika.
- Predavač: Gordana Kuterovac-Jagodić
- Predavač: Irma Brković
- Predavač: Inja Erceg Jugović
Psihologija odrasle dobi i starenja obavezni je kolegij na 5 semestru studija psihologije.- Povijesni pregled istraživanja bliskih odnosa. Teorije partnerskih odnosa. Izbor partnera. Brak i kohabitacija: očekivanja i zadovoljstvo. Dinamika partnerskih odnosa. Čimbenici koji utječu na vezu. Prekid veze. Prevencijski i intervencijski programi i postupci.
- Izborni kolegij na preddiplomskom studiju psihologije.
- Temeljni pojmovi psihologije mira: pozitivan i negativan mir. Mirovni studiji. Mirovni pokreti. Obrazovanje za mir. Nasilje prema manjinskim grupama i zločini iz mržnje. Teorije mržnje. Rat kao krajnji oblik nasilja. Slika neprijatelja: dehumanizacija, infrahumanizacija, dijabolizacija i ideološko oblikovanje neprijatelja. Nacionalizam i rat. Socijalno-psihološka dinamika mobilizacije za rat. Rat i genocid/democid: počinitelji, promatrači i spasitelji. "Banalnost zla" i "banalnost herojstva". "Altruizam rođen iz patnje". Mirovne strategije i održavanje mira. Modeli izgradnje mira. Izgradnja i razvoj povjerenja. Temeljni pojmovi i kontroverze međugrupnog pomirenja. Isprika i oprost. Grupno utemeljene emocije nakon sukoba: kolektivna krivnja i sram. Tranzicijska pravda i strategije pomirenja. Individualno psihološke i socijalnopsihološke funkcije suđenja ratnim zločinima. Pravedni mir i reparacije. Kolektivna traumatizacija, kolektivna viktimizacija, transgeneracijski prijenos i ponavljanje sukoba. Komemoracije, kolektivno pamćenje i kolektivni zaborav. Kultura mira i prevencija međugrupnog nasilja. Obrazovanje za mir i ljudska prava.
- Cilj kolegija je poznati studente s područjem psihologije roditeljstva i teorijskim pristupima razmatranju odnosa roditelj-dijete. Nakon odslušanog kolegija studenti će potpunije razumjeti složenost i važnost uloge majke i oca u suvremenim društvenim okolnostima, kao i važnost roditelja za djetetov razvoj. Kroz sadržaje kolegija studenti će se osposobiti za prepoznavanje nepovoljnih i promoviranje optimalnih roditeljskih ponašanja u budućem profesionalnom radu.
- Izborni kolegij na Odsjeku za psihologiju na kojem će studenti upoznati neke specifične metode i postupke procjene pojedinih aspekata dječjeg razvoja
- Predavač: Damir Ljubotina
- Predavač: Una Mikac
- Predavač: Blaž Rebernjak
- Predavač: Vesna Buško
Program kolegija osposobljava polaznike za rješavanje problema u izradi, validaciji i evaluaciji psihodijagnostičkih instrumenata i njihovih upotreba.
Definirati filmske rodove i vrste s posebnim naglaskom naono psihološki važno u svakom filmskom materijalu – od tipičnih i čestoanaliziranih filmova (Let iznadkukavičjeg gnijezda) do onih koji su zapravo predstavljaju osnovu suradnjepsihološke i filmske struke (Kabinet dr.Caligarija); od nijemih klasika koji su postali nezaobilazni dio stručneliterature (Tajna jedne duše) do onihkoji filmski progovaraju o mračnim stranama ljudske psihe. Filmsko predočavanjerazličitih psihičkih poremećaja (anksiozni poremećaji, poremećaji raspoloženja,poremećaji ličnosti, shizofrenija, ovisnosti, poremećaji nagona, nasilje,disocijativni poremećaji i razvojni poremećaji). Također, kolegij studentima pruža uvid u neka od najpoznatijih ali i manje poznatih, potpuno nepoznatih ilizabranjenih filmskih materijala, od kojih će neka, u sklopu kolegija biti poprvi put javno prikazana.
Studenti će imati priliku naučiti navesti i objasniti teorijske perspektive iz područja samopoimanja kao i strategije samopredstavljanja. Naučit će prepoznati ih na primjeru te svaku strategiju povezati s ciljem koji se nastoji postići. Kolegij se sadržajno bavi i povezanošću samopoštovanja s ponašanjem u različitim situacijama, te nudi upoznavanje različitih pristupa istraživanja samopoštovanja s obzirom na cilj istraživanja.
- Studenti će steći znanja potrebna za provedbu, planiranje i statističku analizu kod psihologijskih istraživanja eksperimentalnog i kvaziekseprimentalnog tipa s više od jedne nezavisne varijable. Studenti će steći konkretna znanja u planiranju složenih faktorijalnih nacrta te konkretne vještine primjene odgovarajućih statističkih postupaka pri obradi rezultata istraživanja i njihove prikladne interpretacije .
- Obavezni kolegij za studente 2. godine diplomskog studija
- Cilj kolegija jest osposobiti polaznike za samostalno korištenje računala pri provođenju statističkih obrada podataka. Nakon kolegija studenti bi trebali znati samostalno pripremiti podatke za računalnu obradu, kreirati tablicu za upis podataka, provesti potrebne transformacije rezultata i osnovne statističke analize, te primjereno interpretirati rezultate provedenih analiza.
- Izborni kolegij za studente doktorskog studija psihologije.
Ciljevi kolegija su: Upoznati polaznike sa suvremenim konceptima i modelima unutar teorije testova. Osposobiti polaznike za kritičko promišljanje pri izboru modela primjerenog specifičnom problemu mjerenja. Upoznati polaznike s novim tehnologijama u području psihodijagnostike i psihologijskog mjerenja.
- Studenti će razumijeti specifičnosti kliničke pihologije i upoznati se s osnovnim područjima kliničke psihologije. Osim osnovnih informacija u području studenti će steći temelj za praćenje obveznih i izbornih kolegija iz ovog područja psihologije u diplomskom studiju.
- Predavač: Daria Rovan
- Predavač: Vesna Vlahović Štetić
- Predavač: Inja Erceg Jugović
- Predavač: Nina Pavlin Bernardić
- Predavač: Gordana Kuterovac-Jagodić
Okvirni sadržaj predmeta:
Znanstvena utemeljenost školske i predškolske psihologije, odnos školske psihologije i psihologije obrazovanja. Područja rada predškolskog i školskog psihologa: rad predškolskog i školskog psihologas djecom, odgajateljima, učiteljima i roditeljima. Položaj školskog i predškolskog psihologa u obrazovnom sustavu Republike Hrvatske. Ključne kompetencije kompetencija predškolskih i školskih psihologa. Način stjecanja kompetencija te mogućnosti razvoja karijere. Zaštita psihofizičkog zdravlja djece. Uloga predškolskog i školskog psihologa u unapređivanje odgojno-obrazovnog rada u predškolskim i školskim institucijama.
- Obavezni kolegij u šestom semestru preddiplomskog studija psihologije
- prof.dr.sc. Gordana Kuterovac Jagodić: Gordana Kuterovac-Jagodić
- prof.dr.sc. Gordana Kuterovac Jagodić: Inja Erceg Jugović
- prof.dr.sc. Gordana Kuterovac Jagodić: Irma Brković
- prof.dr.sc. Gordana Kuterovac Jagodić: Gordana Keresteš
Ciljevi i problemi razvojne psihologije. Osnovni pojmovi razvojne psihologije. Povijest i filozofski korijeni razvojne psihologije. Periodizacija razvoja i temeljne zakonitosti razvoja. Biološki i okolinski čimbenici razvoja te mehanizmi njihove interakcije. Metodologija istraživanja razvoja (longitudinalni, transverzalni i sekvencijalni istraživački nacrti). Etička načela istraživanja u razvojnoj psihologiji. Razvojne teorije (psihodinamske – Freud, Erikson; teorije učenja – Watson, Skinner, Bandura; kognitivne – Piaget, Vigotski, Kohlberg; Bronfenbrennerova teorija ekoloških sustava; etološki pristupi razvoju – Bowlby). Usporedba razvojnih teorija.- Kolegij daje pregled osnovnih modela skaliranja psiholoških atributa. Sadržajno obuhvaća opći prikaz područja teorije testova, te osnovnih problema na koje teorija i njezini modeli trebaju odgovoriti. Opisuju se vrste i razine mjerenja u psihologiji te značenja osnovnih mjernih skala. Prikazuje se razvoj psiholoških testova te osnovne klasifikacije testova i vrsta testovnih zadataka. Kolegij uključuje pojmovno određenje i deskripciju osnovnih psihometrijskih karakteristika kompozitnih mjernih instrumenata, s naglaskom na temeljne probleme pouzdanosti rezultata psihologijskih mjerenja.
- Primjena teorija i metoda psihologije na vojne operacije s posebnim osvrtom na odnos iskustava iz zapadnih demokracija i iz hrvatskog domovinskog rata.
- Kolegij dostupan studentima - suradnicima u istraživanju
Izborni kolegij za studente diplomskog studija psihologije. Cilj kolegija je upoznati studente s temeljnim pojmovima iz područja zdravstvene psihologije, te osnovnim načelima pružanja podrške bolesnicima. Tijekom kolegija studenti će se upoznati s radom zdravstvenih psihologa u području pedijatrije, deramtologije, kardiologije, onkologije, endokrinologije, neurokirurgije.