Razina studija: poslijediplomski
Broj ECTS bodova: 6
Semestar: zimski
Razina studija: poslijediplomski
Broj ECTS bodova: 6
Semestar: ljetni

Kolegij će studente upoznati s osnovnim pojmovima, metodologijom i pristupom književnosti Frankfurtske škole.  

1. Što je kritička teorija? Pojam, utemeljenje, kontekst.

2. Estetika i marksistička tradicija.

3. Politika književnosti Frankfurtske škole

4. Čitanja: Kafka, Baudelaire, Proust, Brecht, Beckett, Dostojevski

5. Recepcija i utjecaj kritičke teorije

Razina studija: poslijediplomski
Broj ECTS bodova: 5
Semestar: ljetni

Kolegij «Autor – figura i funkcija» problematizira status autora kao specifičnog oblika diskurza s konstitutivnom ulogom u stvaranju i recepciji književnog teksta. Kolegij započinje teorijskim uvodom i povijesnim pregledom razumijevanja autorstva u odnosu prema konceptu kanona, povijesti i pamćenja pri čemu se poseban naglasak daje se Foucaultovu, Barthesovu razumijevanju autor i autorstva. U nastavku se tema prati u dijakronijskom slijedu pri čemu se posebno ističu promjene koje se događaju u vrijeme romantizma, moderne i avangardne umjetnosti: koncepti genija, barda, boema, pjesnika-prokletnika itd. Završno se bavimo promjenama koje su u ovim konceptima nastupile s digitalnom revolucijom, društvenim mrežama i stasanjem anonimnog autora.

Studenti će na kolegiju steći uvid u temeljne teorijske pristupe pojmu autora, kao i u povijesnu uvjetovanost razumijevanju autorstva, klasika i kanona. Praktični dio dijelu kolegija nudi priliku za samostalan rad kojim se stječu kompetencije u analizi književnog teksta i razumijevanju funkcionalnosti autorskih figura kroz povijest.


Razina studija: poslijediplomski
Broj ECTS bodova: 6
Semestar: zimski

Sukladno sa epistemološkom paradigmom emocionalnog ili afektivnog obrata u suvremenoj humanistici i društvenim znanostima koji, potaknut kognitivnim znanostima, podrazumijeva interdisciplinarni pristup emocijama, kolegij Emocije i književnost  nudi smjernice za istraživanje književnih emocija. Uz uvodna teorijska razmatranja emocionologije te temeljnih polazišta i koncepata koji zacrtavaju emocionalni obrat, u fokusu će posebice biti tendencije u istraživanju emocija u književnoj znanosti i, s tim u vezi, njezino otvaranje prema drugim disciplinama poput psihologije, filozofije, kulturne antropologije, folkloristike, povijesti emocija i dr. Pritom se iz nekoliko mogućih teorijskih očišta osvijetljava reprezentacija emocija u različitim žanrovima usmene i pisane književnosti. Na kolegiju će se razmatrati koncept ljubavi u žanru renesansne pastorale, kolektivne emocije u tužaljkama o dubrovačkom Velikom potresu u 17. stoljeću iz perspektive kulturne traume i povijesti emocija, kodiranje emocija u usmenim proznim žanrovima te intertekstualni postupci i interdiskurzivni učinci ‘upisa’ specifičnih emocija  na primjerima suvremenih romana.


Razina studija: poslijediplomski
Broj ECTS bodova: 5
Semestar: zimski