Težište kolegija je problematizacija mjesta i uloga socijalne i kulturne historije kao posebnih disciplina kako u suvremenoj povijesnoj znanosti, tako i u širem intelektualnom obzorju humanističkih i društvenih znanosti, a vezano uz njihova inter-, trans- i multidisciplinarna usmjerenja. Budući da su sociokulturna istraživanja srednjovjekovne i ranonovovjekovne  epohe obilježena sve većom fragmentacijom i disperzijom istraživačkih pitanja i tema, kao i diferencijacijom i specijalizacijom novih istraživačkih pristupa i metoda, kolegij ima za cilj pružiti sustavni pregled najvažnijih paradigmi i teorijskih referenci iz kojih su se profilirali koncepti kao što su primjerice za rani novi vijek: (proto)modernizacija, socijalno discipliniranje, konfesionalizacija, sekularizacija, urbanizacija, refeudalizacija europskog Istoka, individualizacija, racionalizacija, globalizacija, ranomoderni kolonijalizam i imperijalizam itd.


Razina studija: poslijediplomski
Broj ECTS bodova: 5
Semestar: ljetni

Kolegij je jedan od temeljnih iz povijesne skupine na Poslijediplomskom doktorskom studiju Predmoderne povijesti.

Razina studija: poslijediplomski
Broj ECTS bodova: 5
Semestar: ljetni

Budući da suvremenu historijsku znanost odlikuje pluralnost različitih pravaca i paradigmi, u okviru ovoga predmeta pružit će se sustavni pregled onih najutjecajnijih i najproduktivnijih kako u teorijskom, tako i u istraživačkom pogledu. Doktorandi će se također upoznati s temeljnim teorijskim pretpostavkama najvažnijih obrata u suvremenoj historijskoj znanosti, "lingvističkog", "kulturnog", "slikovnog" "prostornog", "translacijskog“ i „neurobiološkog“, te s njihovim posljedicama po epistemološki status i transformacije discipline. U tom će se smislu posebna pozornost posvetiti problemu rekurzivnosti između povijesnih struktura i djelovanja, a pokušat će se propitati i odnosi između diskurzivnih i nediskurzivnih praksi, historijskoga i transhistorijskoga te humanoga i posthumanoga u okviru historijskih istraživanja. Doktorande će se, osim toga, osposobljavati za istraživački funkcionalnu uporabu historijske metodologije. U fokusu će biti upoznavanje i kritičko ispitivanje najvažnijih interpretativno-analitičkih metoda suvremene historijske znanosti: od analize teksta i diskursa do histoire croisée i historijske analize mreža. Predviđen je individualizirani tip nastave, što znači da će se sadržaj i plan rada formirati ovisno o konkretnim istraživačkim interesima i potrebama studenata. U skladu s time, po potrebi će se angažirati gostujući nastavnici - specijalisti za pojedina subdisciplinarna područja, istraživačku problematiku odnosno analitičko-interpretativne metode. Predavanja će biti popraćena power – point prezentacijama koja će biti dostupna na Omegi (Sustav učenja na daljinu Filozofskog fakulteta).

Razina studija: poslijediplomski
Broj ECTS bodova: 5
Semestar: zimski

Hrvatska je u desetljećima poslije Drugoga svjetskoga rata prolazila kroz dugo razdoblje ubrzanog gospodarskog i društvenog razvoja te krajem sedamdesetih dosegla najvišu razinu blagostanja u socijalizmu, a potom zašla u krizne osamdesete. Ubrzana industrijalizacija i urbanizacija utjecale su na niz drugih modernizacijskih procesa, među kojima i na oblikovanje potrošačkoga društva, što se osjetilo na raznim područjima svakodnevnoga života. Teme kao što su opremanje stambenoga prostora trajnim potrošnim dobrima, motorizacija i uključivanje u masovni turizam nije moguće razmotriti bez sagledavanja političke, ekonomske i ideološke pozadine, bez konteksta koji čine specifični jugoslavenski socijalizam i otvorenost državnih granica. U takvim su okolnostima svakodnevicu činili kupovina u inozemstvu kao i ideologizirani praznici i rituali, te poriv prema konzumerizmu kao i socijalističko iščekivanje komunizma. U analizi pojedinih fenomena svakodnevice kao primjeri će se koristiti razni oblici pisane i audiovizualne građe.

Cilj je utvrditi glavne odrednice povijesti svakodnevnoga života u Hrvatskoj u razdoblju od 1945. do 1990. godine te utjecaj političkih, gospodarskih i društvenih okolnosti na razinu životnoga standarda i blagostanja. Interdisciplinarnim pristupom uspostavljat će se veze domaće i inozemne literature s domaćim izvorima te stvarati pretpostavke za samostalan istraživački rad na području povijesti svakodnevice XX. st.


Razina studija: poslijediplomski
Broj ECTS bodova: 2
Semestar: zimski

Sjednica Nastavničkog vijeća Predmoderne povijesti.

Razina studija: ostalo
Semestar: zimski

Doktorske radionice Poslijediplomskog studija predmoderne povijesti.

Razina studija: ostalo
Broj ECTS bodova: 3
Semestar: zimski
Razina studija: poslijediplomski
Semestar: zimski