Težište kolegija je problematizacija mjesta i uloga socijalne i kulturne historije kao posebnih disciplina kako u suvremenoj povijesnoj znanosti, tako i u širem intelektualnom obzorju humanističkih i društvenih znanosti, a vezano uz njihova inter-, trans- i multidisciplinarna usmjerenja. Budući da su sociokulturna istraživanja srednjovjekovne i ranonovovjekovne epohe obilježena sve većom fragmentacijom i disperzijom istraživačkih pitanja i tema, kao i diferencijacijom i specijalizacijom novih istraživačkih pristupa i metoda, kolegij ima za cilj pružiti sustavni pregled najvažnijih paradigmi i teorijskih referenci iz kojih su se profilirali koncepti kao što su primjerice za rani novi vijek: (proto)modernizacija, socijalno discipliniranje, konfesionalizacija, sekularizacija, urbanizacija, refeudalizacija europskog Istoka, individualizacija, racionalizacija, globalizacija, ranomoderni kolonijalizam i imperijalizam itd.
- Predavač: Damir Stanić
- Nositelj: Marko Šarić
- Izvođač: Zrinka Blažević
- Izvođač: Tomislav Galović
- Izvođač: Kornelija Jurin Starčević
- Izvođač: Marija Karbić
- Izvođač: Sanja Lazanin
- Izvođač: Zrinka Nikolić Jakus
- Izvođač: Filip Novosel
- Izvođač: Hrvoje Petrić
- Izvođač: Luka Špoljarić
Kolegij je jedan od temeljnih iz povijesne skupine na Poslijediplomskom doktorskom studiju Predmoderne povijesti.
- Izvođač: Bruna Kuntić-Makvić
Budući da suvremenu historijsku znanost odlikuje
pluralnost različitih pravaca i paradigmi, u okviru ovoga predmeta pružit će se
sustavni pregled onih najutjecajnijih i najproduktivnijih kako u teorijskom,
tako i u istraživačkom pogledu. Doktorandi će se također upoznati s temeljnim
teorijskim pretpostavkama najvažnijih obrata u suvremenoj historijskoj
znanosti, "lingvističkog", "kulturnog",
"slikovnog" "prostornog", "translacijskog“ i
„neurobiološkog“, te s njihovim posljedicama po epistemološki status i transformacije
discipline. U tom će se smislu posebna pozornost posvetiti problemu
rekurzivnosti između povijesnih struktura i djelovanja, a pokušat će se
propitati i odnosi između diskurzivnih i nediskurzivnih praksi, historijskoga i
transhistorijskoga te humanoga i posthumanoga u okviru historijskih
istraživanja. Doktorande će se, osim toga, osposobljavati za istraživački
funkcionalnu uporabu historijske metodologije. U fokusu će biti upoznavanje i
kritičko ispitivanje najvažnijih interpretativno-analitičkih metoda suvremene
historijske znanosti: od analize teksta i diskursa do histoire croisée i historijske analize mreža. Predviđen je
individualizirani tip nastave, što znači da će se sadržaj i plan rada formirati
ovisno o konkretnim istraživačkim interesima i potrebama studenata. U skladu s
time, po potrebi će se angažirati gostujući nastavnici - specijalisti za
pojedina subdisciplinarna područja, istraživačku problematiku odnosno
analitičko-interpretativne metode. Predavanja će biti popraćena power – point prezentacijama koja će
biti dostupna na Omegi (Sustav učenja
na daljinu Filozofskog fakulteta).
- Izvođač: Zrinka Blažević
Hrvatska je u
desetljećima poslije Drugoga svjetskoga rata prolazila kroz dugo razdoblje
ubrzanog gospodarskog i društvenog razvoja te krajem sedamdesetih dosegla
najvišu razinu blagostanja u socijalizmu, a potom zašla u krizne osamdesete.
Ubrzana industrijalizacija i urbanizacija utjecale su na niz drugih
modernizacijskih procesa, među kojima i na oblikovanje potrošačkoga društva,
što se osjetilo na raznim područjima svakodnevnoga života. Teme kao što su
opremanje stambenoga prostora trajnim potrošnim dobrima, motorizacija i
uključivanje u masovni turizam nije moguće razmotriti bez sagledavanja
političke, ekonomske i ideološke pozadine, bez konteksta koji čine specifični
jugoslavenski socijalizam i otvorenost državnih granica. U takvim su
okolnostima svakodnevicu činili kupovina u inozemstvu kao i ideologizirani
praznici i rituali, te poriv prema konzumerizmu kao i socijalističko
iščekivanje komunizma. U analizi pojedinih fenomena svakodnevice kao primjeri
će se koristiti razni oblici pisane i audiovizualne građe.
Cilj je utvrditi glavne odrednice povijesti svakodnevnoga života u Hrvatskoj u razdoblju od 1945. do 1990. godine te utjecaj političkih, gospodarskih i društvenih okolnosti na razinu životnoga standarda i blagostanja. Interdisciplinarnim pristupom uspostavljat će se veze domaće i inozemne literature s domaćim izvorima te stvarati pretpostavke za samostalan istraživački rad na području povijesti svakodnevice XX. st.
- Izvođač: Igor Duda
Sjednica Nastavničkog vijeća Predmoderne povijesti.
- Izvođač: Hrvoje Gračanin
Doktorske radionice Poslijediplomskog studija predmoderne povijesti.
- Izvođač: Zrinka Blažević
- Izvođač: Hrvoje Gračanin
- Izvođač: Filip Šimetin Šegvić