Manji (sitni) književni oblici i njihov generički habitus. Unutar kategorije roda i književnih vrsta (pripadnosne implikacije). Mikrostrukture književne vrste i stila. Imenovanje:kratke pjesme (pjesmice i drugi stihovani oblici); vic i anegdota; poslovica i poslovični izričaji; zagonetka; epigram i epigrafika, aforizam; grafit; epitaf. Književnoteorijski opis pojedinačno. Tekstualna odredba. Ustroj teksta i intertekstualnost. Dominante u književnom djelu. 1. Lingvostilistički opis. Metaforizacije i alegorizacije. Istina književnosti. Funkcije. Konkretna univerzalnost. Recipijentnost. 2. Korpus: važniji ostvaraji tijekom povijesti književnosti (europski književni krug i hrvatska sredina). Razvoj. Poticajni primjeri: od Heraklitovih fragmenata i (antičkih) epigrama, Marcijalovih, preko srednjovjekovne epigrafike (B. Fučić), mudrosnica Erazma Roterdamskog, M. Marulića, malih struktura Vitezovića i Frankopana, od mudrih izreka B. Pascala do naših dana... Suvremene izvedbe i zapisi: raščlamba i zaključci na temelju zapisa iz rukopisne zbirke Katedre za hrvatsku usmenu književnost (1986. - 2009., radovi studenata, u kartoteci Katedre za hrvatsku usmenu književnost Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu).
Razina studija: ostalo
Semestar: zimski