Razmišljanje o budućnosti i usvajanje shema o budućem životu bitni su čimbenici u ljudskom razvitku, bez obzira na to koliko su te zamisli ili sheme realne, odnosno koliko će ih povijest doista potvrditi. Gotovo u svemu, čovjek razmišlja o budućnosti: o svojim odlukama za sutra ili prekosutra, o svom budućem izgledu ili zdravlju, o svom budućem društvenom probitku, o svom potomstvu i o prijenosu svoje genetike na iduće naraštaje, o perspektivama svoje zajednice, o opasnostima na koje bi mogao naići, o načinu kako će ubuduće biti ocijenjen zbog svojih odluka i napokon o ostvarivanju smisla svoga života. U tom smislu, čovjekovo viđenje budućnosti ključan je dio njegove biti, i stoga predstavlja važnu antropološku problematiku. Ovaj kolegij iznijet će neke tematike, po kojima bismo mogli izgraditi parametre za "antropologiju budućnosti". Treba naglasiti da je riječ o formalno novom području antropološkog interesa, iako je tema budućnosti ili razvitka čovjeka i ljudskog društva često bila implicitno prisutna u antropološkim istraživanjima. Kolegij će razmotriti različite tematike, sve od vizija o budućnosti u prijašnjim stoljećima do najnovijih hipoteza o razvitku čovjeka i ljudskog društva, i pritom će nastojati povezati biološke (biološko-ekološke), kulturne, društvene i, svakako, idejne perspektive. Ideje su u tom sklopu vrlo važne. Zapravo, u "antropologiji budućnosti" ideje su jedine prave činjenice, jer je budućnost po definiciji uvijek nešto što još ne postoji, i zato ne možemo je odrediti nekim drugim činjenicama. Ali ideje nisu samo činjenice, nego i čimbenici, jer čak i kada ih vrijeme opovrgne, njihov utjecaj na dani trenutak može biti vrlo jak, tako da mogu pokrenuti razvojne pomake. Kolegij će istraživati takve ideje kako su se pojavljivale u raznim vremenima i kulturama, vjerovanjima i znanostima, i također u književnosti i umjetničkim reprezentacijama.
Antropologija_budućnosti.docAntropologija_budućnosti.doc