Okvirni sadržaj predmeta: forenzična antropologija bavi se ljudskim osteološkim ostacima u kontekstu sudskih analiza. Studenti koji upišu kolegij biti će upoznati sa slijedećim vrstama analiza podijeljenim po slijedećim velikim tematskim jedinicama: 1) Osnove osteologije čovjeka - tafonomske karakteristike, razlikovanje između ljudskih i životinjskih kostiju, osteologija, zglobovi i mišićna hvatišta; 2) Prikupljanje i kompjuterska obrada osteoloških podataka - forenzična arheologija, razlika između arheoloških i suvremenih ljudskih ostataka, procedura tijekom iskopavanja, transporta i analize osteološkog materijala; 3) Određivanje spola - morfološke razlike u strukturi kostiju, multivarijatno-statističke analize; 4) Određivanje doživljene starosti - na koštanim ostacima djece (osifikacijski centri, kronologija spajanja epifiza s dijafizama, kronologija razvoja i nicanja zuba) i na koštanim ostacima odraslih osoba (kronološke promjene na pubičnoj simfizi, aurikularnoj plohi iliuma i sternalnim krajevima rebara); 5) Specifične i nespecifične zarazne bolesti koje ostavljaju tragove na kostima (periostitis, tuberkuloza, sifilis, itd.); 6) Indikatori teškog fizičkog rada i habitualnih aktivnosti; 7) Skeletni i dentalni indikatori metaboličkog stresa (cribra orbitalia i hipoplazija zubne cakline); 8) Koštane traume (antemortalne, perimortalne i postmortalne).
Cilj kolegija (očekivane kompetencije): Studenti koji uspješno apsolviraju kolegij stječu osnovna znanja o forenzičnoj antropologiji koja obuhvaćaju razlikovanje između ljudskih i životinjskih ostataka, razlikovanje arheoloških od forenzičnih slučajeva i određivanje spola nepoznatih ostataka te starosti u trenutku smrti. Ova znanja važan su preduvjet za krajnji cilj ovih analiza koji je osobna identifikacija pronađenih ljudskih ostataka.