Afrika je kontinent koji se odlikuje izuzetno velikom geografskom, kulturnom i političkom raznolikošću. Tijekom povijesti afrička društva su pronalazila različite načine adaptacije na izazove u njihovom okolišu kroz specifične oblike društvene organizacije, političkih sustava, vjerovanja i običaja. Ova raznolikost i danas pokazuje dinamičnost i kreativnost afričkih kultura u njihovim odgovorima na kolonijalno nasljeđe i promjenjiv i izazovan globalni kontekst. Kako obrada cijelog kontinenta nije moguća u jednom semestru, kolegij se usredotočujena podrobniju analizu manjeg broja sub-saharskih afričkih društava različitog tipa koja ilustriraju teme kojima su se bavili antropolozi u Africi. Najprije se razmatraju pitanja koja su antropolozi postavljali o afričkim društvima i uloga Afrike u povijesti antropologije i razvoju teorijskih pristupa. Zatim se analiziraju neke klasične antropološke studije i njihove kritike kroz ponovljena recentna istraživanja. Posebna pažnja posvećuje se ulozi antropologije u kolonijalnom razdoblju te kolonijalnom nasljeđu u strukturama moći postkolonijalne Afrike, kao i promjena fokusa antropologije od proučavanja „bezvremenskih" statičnih kultura, preko razmatranja povezanosti strukture i funkcije društvenih sustava, do suvremenih pomaka prema proučavanju povijesti i društvenih promjena.

Pored identifikacije nekih općih značajki i odrednica suvremenog afričkog iskustva, kolegij se detaljnije bavi specifičnostima pojedinih kultura zapadne Afrike i njima svojstvenih svjetonazora, tradicija, ali i svakodnevnog načina života,inovacija i njihovog suvremenog razvoja u širem političkom i ekonomskom kontekstu. Središnja poveznica ovih analiza je pitanje lokalnog, regionalnog i kontinentalnog kulturnog identiteta i kreativni načini na koji se oni konstruiraju u tim društvima.

D 5