Kolegij se bavi razvojem Derridaove ideje "općeg pisma” i pripadne terminologije (différance, iterabilnost, diseminacija itd.), te njezinim utjecajem na razumijevanje književnosti. Uvodni dio kolegija prati Derridaove analize Blanchota, Mallarméa i Poea, suprotstavljene svođenju književnosti na intenciju ili biografiju autora, na tematološka ili mimetička tumačenja, ali i na samu teoriju kao privilegirani horizont razumijevanja umjetnosti. Središnji je dio kolegija posvećen Derridaovim čitanjima Geneta, Pongea i Celana. U njima se, kroz suočavanje s terminološkim i metodološkim aporijama, traži nesvodiv "ostatak” književnog teksta, kao i teorijski pristup književnosti koji bi sačuvao njezinu singularnost.Završni se dio kolegija bavi interakcijom književnog teksta s kontekstima i institucijama, uz naglasak na reviziji pojmova recepcije, tradicije i književnoznanstvene kompetencije.
- Izvođač: Luka Bekavac