Namjera je ovog kolegija upoznati studente s najnovijim tendencijama u leksikologiji, pri čemu se leksikologija shvaća kao teorija leksikona (rječnika/vokabulara) nekog jezika. Leksikon se pritom promatra kao strukturirano mnoštvo leksičkih jednica. One među sobom tvore mnoge raznovrsne relacije, na temelju kojih u leksikonu nastaju mikrostrukture (Sinnrelationen) poput hiponimije, sinonimije, polisemije, homonimije itd., i makrostrukture (Wortfelder). Za studij prevođenja od posebnog je značenja kontrastivna leksikologia koja se bavi sličnostima i razlikama leksičkih struktura u jeziku iz kojeg se prevodi i u jeziku na koji se prevodi. Pored modela za opis leksičkog i aktualnog značenja jezičnih jedinica u ovom kolegiju posebna pozornost posvetit će seonomastici i problemima prevođenja vlastitih imena.

 Budući da je rječnik jedan od temeljnih alata prevoditeljskog zanata, posebnu težinu u studiju prevođenja ima istraživanje rječnika, tj. teorija izrade rječnika (metaleksikografija) i praktični rad s rječnicima. U ovom kolegiju analizirat će se mnogobrojne vrste i tipovi rječnika, problemi kodificiranja i etabliranja jezičnih normi u rječnicima, kulturno-povijesna dimenzija rječnika, povijest hrvatske i njemačke leksikografije, primjena kompjutora u izradi rječnika te osobito digitalni rječnici i njihova primjena u procesu prevođenja.    

Razina studija: diplomski
ISVU šifra kolegija: 117549
Broj ECTS bodova: 3