ECTS-bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: zimski semestar
Status: obavezan za studente južne slavistike u III. semestru, izborni kolegij za kroatiste i ostale slaviste dodiplomskoga studija
Oblik nastave: predavanja, seminari
Uvjeti za upis kolegija: pasivno poznavanje slovenskoga jezika (za tumačenje poezije)
Sadržaj kolegija: Uvodnim predavanjima predstavlja se osnovna
literatura te se daje globalni prikaz novije slovenske književnosti
(periodizacija, glavni predstavnici i djela, rodovi i vrste, poredbeni
pregled s hrvatskom i bosanskom književnosti). U seminarima se
analiziraju važniji tekstovi autora i vrsta modernizma, socijalnog
realizma i «druge moderne», odnosno obnove modernizma, komentiraju
prijevodi i čitaju studentski kraći referati o modernističkom slovenskom
pjesništvu, kanonskim proznim djelima te o esejističko-kritičkim
tekstovima, nastalima okvirno od 1900. do 1950. godine (tekstovi Ivana
Cankara, Otona Župančiča, Alojza Gradnika, Srečka Kosovela, Tone
Seliškara, Juša Kozaka, Slavka Gruma, Vladimira Bartola, Edvarda
Kocbeka, Cirila Kosmača, Dominika Smolea i drugih autora). Izbor je
ograničen, prije svega, hrvatskim (bosanskim ili srpskim) prijevodima
proznih djela, interesom studenata, kao i aktualnim znanstvenim
istraživanjima nastavnika.
Cilj kolegija: Cilj je upoznavanje studenata s oblicima i
tradicijom modernizma u južnoslavenskim književnostima XX. stoljeća, s
osobitim obzirom na slovensku književnost (poeziju, prozu i dramu),
esejistiku i književnu kritiku te povijest književnosti.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij je namijenjen
prvenstveno studentima studija južne slavistike u svrhu proširenja
korpusa tekstova iz slovenske književnosti, a kao izborni (za kroatiste i
druge slaviste) daje osnovni pregled i tumačenja kanonskih tekstova
slovenskoga modernizma.
Korištene metode: Naročita pozornost u predavanjima posvećuje se
teorijskim aspektima povijesti nacionalne književnosti, s naglaskom na
suodnose razdoblja, književnih opusa i vrsta, kanonskih tekstova i
pisaca, a u seminarima se analiziraju tekstovi pojedinih autora; osim
toga, otvara se i mogućnost korištenja (prevođenja) slovenske Wikipedije
(u redakciji M. Hladnika), kao i onih jedinica koje su već preveli i
nadopunili naši studenti.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija:
Semestralnim kolokvijem testira se početno poznavanje novije slovenske
književnosti i moderne analize, a prilozima za seminarsku interpretaciju
(kraćim referatima) prati se čitanje i tumačenje analiziranih tekstova.
Oba načina kontrole u funkciji su intenzivnijega studiranja te pomažu
određivanju obostranih očekivanja studenata i nastavnika.
Ispitne obaveze: Održan referat (predan pisani koncept ili
prezentacija) te usmeni ispit iz gradiva analizirana u seminarima
(najmanje 5 do 10 pisaca, odnosno ključnih romana, novela, eseja ili
zbirki pjesama).
Napomena: Obnovljen popis osnovne i dopunske literature te
raspored predavanja i seminara po tjednima bit će objavljen u
ECTS-informacijskom paketu – nakon dogovora sa studentima o redoslijedu
referata.
- Predavač: Franko Burolo
- Izvođač: Ivana Latković