Kolegij obrađuje povijest i konceptualne okvire mađarske arhitekture i urbanizma od kraja 18. stoljeća do Trijanonskoga sporazuma 1920. godine. Tzv. dugo devetnaesto stoljeće je pritom podijeljeno na četiri etape nazvane po pojačanom intenzitetu pojedinih stilova: arhitekturu i urbanizam klasicizma, ranog romantičarskog historicizma, visokog historicizma te na razdoblje prijeloma 19. i 20. stoljeća. Kolegijem su predstavljeni glavni protagonisti i ključni primjeri graditeljskih ostvarenja koji ilustriraju arhitektonski i urbanistički diskurs vremena. Predstavljena je i refleksija utjecaja onodobne mađarske arhitekture i urbanizma na hrvatske prostore. Kolegij tako nudi temeljnu sintezu i glavni okvir za razumijevanje izgrađenog okoliša mađarskoga 19. stoljeća.
Glavni cilj kolegija jest upoznati studente s razvojem izgrađenoga okoliša u razdoblju najintenzivnijega stvaranja mađarskoga identiteta. Polaznici kolegija pritom se upoznaju s vrstama i tipologijama u arhitekturi i urbanizmu ugarskoga 19. stoljeća, ali i sa njihovim specifičnostima s obzirom na koincidirajuće društvene, ekonomske, političke i kulturne tokove. Kolegij ukazuje i na poseban utjecaj mađarskih tendencija na razvoj hrvatskih gradova toga razdoblja, te obrađuje temu hrvatsko-mađarskih veza u arhitekturi. Studenti tako, uspješnim apsolviranjem ovoga kolegija, stječu temeljna znanja o povijesti mađarske arhitekture i urbanizma 19. stoljeća, kao i vještinu komparativne analize pojedinih tema i primjera kojima se kolegij bavi.
- Izvođač: Boris Dundović