Kulturni krajolik je pojam koji potječe iz geografije i obuhvaća ljudsku intervenciju u krajoliku prilagođavanjem civilizacijsko-kulturnoga ustroja zahtjevima okoliša i zahtjevima za izdašnim korištenjem prirodnih resursa usavršavanjem proizvodnih sredstava, izgradnjom i poboljšanjem infrastrukture radi podizanja životnoga standarda.

 

Kulturni je krajolik stoga cjelina s prepoznatljivim prostornim, povijesnim, arheološkim, arhitektonskim, urbanističkim, etnološkim, umjetničkim, kulturnim, socijalnim i tehnološkim vrijednostima. Povijesni kulturni krajolik je kulturni krajolik kojega u velikoj mjeri obilježavaju i određuju povijesni elementi i strukture.  Kao i kod građevina i kod kulturnoga se krajolika mogu razlikovati elementi iz raznih razdoblja bilo u svojoj uzastopnosti, bilo u prožimanju. Povijesni su kada potječu iz gospodarski, socijalno, politički ili estetski okončanoga vremenskoga razdoblja.

 

UNESCO je u Aneksu Konvencije o svjetskoj kulturnoj baštini iz 1992. kulturni krajolik definirao kao zajedničko djelo čovjeka i prirode te razlikuje tri kategorije: 1) nastale svjesnim ljudskim planiranjem i oblikovanjem, 2a) reliktne ili fosilne spontano nastale krajolike, 2b) spontano nastale krajolike u kontinuiranom razvoju te 3) asocijativne kulturne krajolike.

 

Sadržaj kolegija su : podrijetlo i određenje pojmova krajolik i kulturni krajolik; vrste, sastavnice i obilježja krajolika; razvoj koncepta kulturnog krajolika u međunarodnim poveljama; pravna zaštita krajolika u svijetu i u Hrvatskoj; kategorije i vrste kulturnih krajolika, metode prepoznavanja i dokumentiranja kulturnog krajolika; sustav vrednovanja kulturnog krajolika te zaštita, planiranje i upravljanje kulturnim krajolikom.


Obveze studenata su pohađanje nastave, izrada i izlaganje prezentacije te pismeni ispit.

 

 


Razina studija: preddiplomski
ISVU šifra kolegija: 170239
Broj ECTS bodova: 5
Semestar: zimski