Ovim se kolegijem obrađuju teorijski i povijesni aspekti transformacije odnosa između umjetnosti i kulture. Kolegij za svoje polazište uzima proces osamostaljivanja umjetnosti koji je započeo krajem osamnaestog stoljeća od ostalih sastavnica (religija, moral, politika, i sl.) društvenog ustroja. U tom se okviru razmatra oblikovanje koncepta kulture kroz njegovo odvajanje od prosvjetiteljskog koncepta civilizacije, a zatim modernistička preobrazba koncepta kulture u privilegirano sjedište univerzalnih ljudskih vrijednosti. Takav se elitistički koncept kulture temelji na nekom obliku isključivanja, kao što su uvođenje opreke između visoke i niske umjetnosti, ili utemeljivanja kanona klasične književnosti kao mjerila za suvremenu književnost, i sl. Stoga takva isključenja postaju osnovicom da se sada izvan kulture ostave oni oblici ljudskog djelovanja koji ne mogu udovoljiti tako postavljenom okviru definiranja kulture. Primjerice, izvan tog diskriminirajućeg okvira mogu ostati masovna i popularna kultura, radnička kultura, ili pak ne-europska kultura. Slijedeći ovu nit problematike koncepta kulture, u kolegiju Uvod u teorije kulture zahvatit će se u široko i raznoliko područje suvremenih rasprava u kojima se iz različitih teorijskih perspektiva problematizira takav sveobuhvatan i isključujući koncept kulture. Pritom će obuhvatiti čitanje teorijskih tekstova o ideji kulture (Freud, Benjamin, Bahtin, Adorno, Geertz, Barthes, de Certeau, Bhabha, Agamben i dr.), kao i analizu odabranih kulturnih fenomena ne bi li se na njihovu primjeru primijenila stečena znanja, usporedili različiti teorijski pristupi i u konačnici ilustrirao njihov utjecaj na pristup književnosti i umjetnosti.