Medicinska antropologija proučava kako se zdravlje i bolest doživljavaju, oblikuju i razumiju u kontekstu globalnih, povijesnih i političkih djelovanja. Ona proučava složenost bolesnih stanja i kroz dijagnostičke kriterije postavljanje granice između bolesti i normalnog stanja. Cilj kolegija Medicinska antropologija 2, kao nadogradnja na obavezni kolegij Medicinska antropologija, je prvenstveno upoznati adaptacijske mehanizme bioloških sustava čovjeka (s posebnim naglaskom na živčani sustav i procesuiranje složenih mentalnih funkcija) u modernom digitalnom okruženju. U jednom manjem dijelu bavit ćemo se zdravstvenim sustavima uz komparaciju organizacije ovih sustava između Hrvatske i SAD-a.
Ishodi učenja
1. Opisati glavne medicinske probleme razvijenih zemalja.
2. Osvijestiti kako složenost modernog okruženja stvara jedinstven pritisak na biološke sustave
3. Definirati biološku podlogu tjelesnih i duševnih bolesti u modernim društvima
4. Prikazati na primjeru interakciju i utjecaj bioloških i kulturoloških čimbenika na biološke sustave i njihove poremećaje
Sadržaj
1. Biološka društvenost i Biodržavljanstvo - Biomoć i biopolitika.
2. Psihološka adaptacija na brzinu društvenih promjena i složenost socijalnog okruženja u tehnološki visoko razvijenim društvima: neurobiološka perspektiva i moderno urbano življenje - evolucija i „evolucija“ ljudskog mozga; teorija uma: hominidi, djeca i autizam
3. Kulturološki aspekti adolescenije i produljeno trajanje razvoja u digitalno doba: kognitivna fleksibilnost kroz život i individualne razlike u starenju.
4. Adaptacija mozga mogućnostima digitalnog doba i složenih zahtjeva u svakodnevnom funkcioniranju: kognitivna fleksibilnost – kulturološki aspekti i usporedba predindustrijskih zajednica s urbanim društvom;
5. Evolucijske promjene u strukturi mozga: evolucija sisavaca, evolucija primata i evolucija hominida: implikacije utjecaja okoline u digitalno doba na strukturu mozga.
6. Genetska podloga plastičnosti mozga i obogaćena okolina te utjecaj ne interindividualne razlike u biološki uvjetovanim kognitivnim i emotivnim kapacitetima: antropološki perspektiva inteligencije, kritička evaluacija Flynnovog učinka i mehanizmi plastičnosti mozga.
7. Epigenetski učinci i prilagodba urbanom tehnološkom društvu: cjeloživotne ili razvojne promjene?
8. Evolucijska perspektiva mentalnog zdravlja: bolesti industrijskog društva
9. Kulturološki aspekti stresa i biološki učinci: depresija – bolest urbanog življenja; kulturološki i biološki aspekti shizofrenije shizofrenije.
10. Medikalizacija ljudskog života i etika javnog zdravstva: Rizik, medicinska etika i medicinska genetika
11. Kako neoliberalizam utječe na mentalno zdravlje
12. Transplantacija organa i redefinicija smrti; kartezijanski dualizam i drugi dualizmi
13. Prehrambena antropologija: Normativi tjelesnog izgleda, plastična kirurgija i drugačiji pogled na poremećaje jedenja.
14. Promjene u strukturi populacije i učinci na društvo: zdravstveni profil Hrvatske i troškovi zdravstva u usporedbi s drugim zemljama.
15. Antropološki pristup SARS-COV2 pandemiji, antropološki aspekti seksualnosti i reprodukcije, antropološki pristup ovisnosti.
- Izvođač: Zdravko Petanjek