Nastava započinje uvodom o razvoju i metodologiji povijesti žena. Nakon toga obrađuju se osnovni problemi koji su obilježili povijest žena kroz 19. i 20. stoljeće. Predavanja su podijeljena u nekoliko tematskih blokova: Privatno i javno; Obrazovanje; Rad; Pravni položaj, Politika; Rat. U prvom tematskom bloku ispituje se granica između pojma privatnog i javnog prostora, problematizira se ideja „separatnih sfera,“ ispituje razvitak i sudbina pojma „profesionalne domaćice“ i sagledava razvoj suvremene percepcije „majčinstva“ u kontekstu razvitka medicine, pedagogije, sociologije i potrošačkog društva. U drugom tematskom bloku prati se razvoj i značaj obrazovnog sustava tijekom 19. i 20. stoljeća te proces otvaranja obrazovnih mogućnosti za žene. Pri tome se fokusira na pitanje uloge obrazovanja u procesu emancipacije, prepreka, te sektora koji se najsporije otvaraju ženskoj participaciji. Treće tematsko područje bavi se utjecajem industrijalizacije društva na rad i zaposlenost žena. Prati se značaj pojave plaćenog rada u javnom sektoru i neplaćenog rada u domu, ulazak žena u zanimanja industrijskog sektora, ali i prodor u zanimanja „bijelih ovratnika,“ te etičke i zakonske izazove ovog procesa. Blok o pravnom položaju žena povlači paralelu utjecaja rimskog prava, običajnog prava i kršćanske ideologije na formiranje odnosa Code civile i ostalih građanskih zakonika prema položaju žena. Prati se utjecaj ovih zakonika na položaj žena tijekom 19. i 20. stoljeća i proces modernizacije pravnog sustava tijekom 20. stoljeća. Blok o politici naznačuje rodnu obilježenost politike i političkih procesa. Pri tome se daje naglasak na tri segmenta suodnosa žena i politike: sudjelovanje žena u političkim procesima i pokretima, „ženska politika“ odnosno ženski pokret i borba za unaprjeđenje položaja žena i politizacija žena- odnosno korištenje rodnih diskursa u procesu legitimizacije vlasti , uspostavljanja autoriteta u državi ili pozicioniranje na političkoj sceni. Blok o ratu ispituje suodnos rata i položaja žena. U njemu se prati utjecaj ratnih zbivanja (posebice Prvog i Drugog svjetskog rata) na položaj žena, problematizira se pojava repatrijarhalizacije društva nakon rata ali i nove mogućnosti koje rat otvara ženama, te sagledava višestruka uloga žena u ratu: žrtve, radnice, ratnice. U obradi svakog bloka posebna pažnja se stavlja na prilike u Hrvatskoj.

Razina studija: diplomski
ISVU šifra kolegija: 125490
Broj ECTS bodova: 3
Semestar: zimski