Nositelj: dr. sc. Hrvoje Jurić, red. prof.
Izvoditelj: Marko Kos, mag. phil., asistent
Status kolegija: izborni
Trajanje kolegija: 1 semestar, 2 sata tjedno
Jezik nastave: hrvatski
Oblik nastave: seminar
Metode rada: uvodna izlaganja nastavnika te rasprava u formi okruglog stola na temelju referata i pripremljenih komentiranja studenata. Po mogućnosti, organizirat će se nastupi eksperata o pojedinim problemskim segmentima.
Uvjeti pristupa: nema uvjeta pristupa
Obveze studenata: redovito pohađanje, dva pisana izvještaja o radu (eseja) i jedan usmeno izloženi ili pisani rad
Ispit: ocjena seminarskog rada i evaluacija ukupnog rada u seminaru
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: studentska evaluacija, evaluacija seminarskih referata
Cilj kolegija: Rad u seminaru treba studente: a) u sadržajnom pogledu upoznati s najvažnijim projektima “nove etičke kulture”, posebice s bioetikom, njenim razvojnim etapama; b) u metodološkom pogledu osposobiti za kritičke i kreativne doprinose u razmatranju suvremenih etičkih, bioetičkih i filozofskih tema; c) u praktičkom pogledu pripremiti za aktivno sudjelovanje u raspravama o suvremenim etičkim temama .
Sadržaj:
Rad u seminaru bit će strukturiran u četiri tematske cjeline. Predviđeno je da se svaka cjelina obrađuje na 3-4 seminarske sesije, ovisno o tijeku i širini rasprave, te o potrebi dodatnih razjašnjavanja.
Prva tematska cjelina zamišljena je kao uvod u postojeće etičke teorije i njihov razvoj od etike vrlina do bioetike. Razmotrit će se obrat u konstituciji i povijesnoj ulozi etike koji je proizišao iz kategorijalne i metodološke nemoći tradicionalne etike da se adekvatno postavi prema znanstveno-tehnološkom ugrožavanju opstanka čovjeka i života. “Heuristika straha” (H. Jonas) omogućila je stvaranje novih etičkih pozicija pod zajedničkim nazivnikom “etike budućnosti”. Od brojnih etičkih projekata, koji su nastali u odgovoru na situaciju ugroženosti i koji su zajednički stvorili novu etičku kulturu, u seminaru će biti apostrofirana dva ovoj temi najvažnija: svjetski etos (H . Küng) i bioetika (V. R. Potter).
Druga tematska cjelina bit će posvećena obratu na crti znanstveno-tehnološkog napretka koji se očituje u povijesnoj situaciji kada se generički utilitarizam novovjeke znanosti (“ovladavanje prirodom u korist ljudskog roda” – F. Bacon) izokreće u opasnost za opstanak čovječanstva i života uopće. Razmatrat će se polazišne točke, vrste mišljenja (metaforičko mišljenje, theoria i znanost, E. Grassi) te samo pitanje izgradnje „povijesnog svijeta“ (man-made world, Kangrga). U polazištu će se Baconovu velika obnova znanosti (instauratio magna) interpretativno povezati s ultimativnim posljedicama koje su nastupile u našem vremenu kao ekološka kriza (V . Hösle) te kao opasnost (zlo)uporabe atomske energije i biotehnologije.
U trećoj tematskoj cjelini elaborirat će se okolnosti nastanka i razvojne etape bioetike od principalizma preko globalne do integrativne bioetike. Pozornost će pritom biti usredotočena na ideju integrativne bioetike, na njeno predmetno i metodološko određenje (pluriperspektivizam) kao i na projekt u čijim je okvirima ta ideja razvijena. U ovom tematskom bloku usporedit će se do sada analizirane etičke i bioetičke teorije te njihova primjenjivost (problem solving capacity) .
Četvrta tematska cjelina bit će posvećena problematici “novih kretanja” i njihovog utjecaja u širem društvenom kontekstu. Fokus ovog tematskog bloka je na razmatranjima o transhumanizmu, transanimalizmu (E. Anthes), fake news, antivakcinacijskom pokretu, religijskom ekstremizmu i drugim temama vezanim uz razumijevanje odnosa društva i pojedinca u kontekstu nove bioetičke situacije.
- Izvođač: Marko Kos