Cilj kolegija je da studentima pruži orijentacijski povijesni pregled nastajanja etičkih teorija, da ih uputi u argumentacijske sklopove i dijaloške antiteze u kojima su se artikulirali temeljni etički pojmovi i stavovi, te da etičke probleme i teorije osvijetli u kontekstu pojedinih problemskih područja i disciplina. Sadržaj kolegija je sljedeći: Pojmovi morala i etike. Odnos između morala i etike. Različita shvaćanja i podjele etike. Deskriptivna i normativna etika. Kratki pregled povijesti etike kao filozofijske discipline; Psihologija morala: dubinska psihologija (psihoanaliza), kognitivna teorija učenja, genetički strukturalizam; Priroda i kultura, uzgoj i odgoj. Moral i odgoj, etika i pedagogija. Moralni odgoj. Filozofija odgoja.; Sociologija morala; Predpovijest etike kao filozofijske discipline. Etički momenti u predsokratovskoj filozofiji; Sokrat. Sokratovske škole. Platon; Aristotel. Tradicija aristotelizma i moderna rehabilitacija Aristotelove praktične filozofije; Aristotel, Nikomahova etika; Epikur i tradicija epikurejstva; Stoicizam (stari, srednji i novi/rimski stoicizam); Etika u razdoblju patristike i skolastike. Aurelije Augustin. Toma Akvinski. Kršćanska etika; Empirizam i racionalizam. Thomas Hobbes. René Descartes. Benedikt de Spinoza; Prosvjetiteljstvo i kritika prosvjetiteljstva. Jean Jacques Rousseau; Immanuel Kant; Utilitarizam. Jeremy Bentham. John Stuart Mill. Suvremena utilitaristička etika; Karl Marx. Marksizam i etika; Friedrich Nietzsche; Glavne tendencije, koncepcije i pravci u suvremenoj etici; Etika i politika; Etika i mediji; Bioetika. Biomedicinski i ekološki aspekti bioetičke rasprave. Integrativna bioetika.
- Izvođač: Hrvoje Jurić