Naziv predmeta: Filozofija i psihoanaliza (ISVU 51258)
Nositelj/izvođač: dr. sc. Borislav Mikulić, red. prof.
ECTS: 4 boda (redovito praćenje nastave 1 ects, pismeni rad za završni 1 ects, usmeni ispit: 2 ects)
Status: izborni predmet za studente filozofije i druge studijske grupe
Uvjeti pristupa: najmanje 3 . semestar studija
Oblik nastave: predavanja s participacijom studenata
Trajanje: 1 semestar, 2 sata tjedno
Jezik: hrvatski (očekuje se sposobnost razumijevanja nastavne građe na stranim jezicima: njemački, francuski, engleski i dr.)
Način provjere znanja: pismeni dio (1/4 obaveze): esej o specijalnoj temi po izboru studenta (sintetički pismeni rad (ca. 10 kartica), koji je uvjet za pristupanje usmenom ispitu); usmeni dio (3/4 obaveze): po jedna jedinica iz triju tematskih cjelina u popisu literature s pratećom sekundarnom literaturom .
Obaveze studenata: redovito pohađanje nastave i praćenje tematike (za najviše 3 izostanka uz obavezu pismene nadoknade i kolokvija);
Način praćenja kvalitete nastave: diskusija; završni esej, usmeni ispit; konzultacije; sveučilišna anketa
Cilj: Studenti/ice stječu bibliografsko i sustavno-problemsko znanje o filozofskim aspektima psihoanalize Sigmunda Freuda i njegovih nastavljača i kritičara koji su relevantni za razumijevanje aktualnih filozofskih i društveno-znanstvenih rasprava; stječu osposobljenost za kritičko diferenciranje ideja i pojmova kao povijesnih tvorbi i za razumijevanje odnosa između različitih, unutarfilozofskih i vanfilozofskih koncepcija, napose ideoloških, te kulturnih i socijalnih fenomena.
Sadržaj: Sigmund Freud je u svojim teorijskim razradama nastojao utemeljiti psihoanalizu kao novu znanstvenu disciplinu na dvostrukoj razini, kao jednu od egzaktnih znanosti i kao novu utemeljujuću znanost s ciljem da supstituira samu filozofiju, tražeći pri tome uporišta kako u filozofskim teorijama nesvjesnog tako i u filozofskim raspravama o utemeljenju znanosti . Poticaj na izgradnju spekulativne psihoanalitičke teorije davale su mu tradicionalne filozofske figure poput Platona, Kanta, Schopenhauera i Nietzschea, dok su ga epistemološke diskusije 19. stoljeća, od teorije spoznaje i teorije nesvjesnog kod Eduarda von Hartmanna do psihologista Franza Brentana, motivirale da izgradi kritiku psihologije svijesti i filozofije koja se temelji na takvim teorijskim pretpostavkama . Izborni predmet “Filozofija i psihoanaliza” zamišljen je s jedne strane kao kritički uvod u različite filozofske, a naročito epistemološke aspekte psihoanalize i, s druge strane, u psihoanalitičku kritiku filozofije kao diskursa.
Glavne teme: (1) Freudova invencija psihoanalize kao novog znanstveno-teorijskog polja, oslonjenog na analitičku praksu, i Freudov eksplanatorni doprinos klasičnim filozofskim problemima kao što su ‘duša’, ‘subjekt’, spoznaja, znanje, jezik, interpersonalnost, društvenost-individualnost, etika, racionalni istinosni diskurs, umjetničko stvaralaštvo; (2) razvoj psihoanalize kao opće filozofske pozicije (u relaciji s psihoanalizom kao psihološkom teorijom u užem smislu riječi) kroz autokritiku i kritiku psihoanalize (Freud i post-freudovske teorije subjekta, osobito u verziji Jacquesa Lacana); (3) utjecaj i napetosti između psihoanalize i drugih filozofsko-teorijskih pozicija (hermeneutika, neostrukturalizam, kritička teorija i marksizam, kritički racionalizam) u sistematskim kontekstima kao što su teorija subjekta, epistemologija znanosti i ideologije, povijest ideja, socijalna filozofija, filozofija kulture, umjetnosti i filozofske teorije medija . — Na izvedbenom planu predmet reprezentiraju kolegiji (predavanja i seminari) koji se izvode zasebno ili povezano. Pri tome, tematika pojedinog kolegija može varirati u različitim akademskim godinama, ali najmanje jednu polovinu sadržaja svakog kolegija koji reprezentira ovaj predmet ispunjavaju doktrinarni sadržaji psihoanalize koji imaju striktnu filozofsku relevanciju (epistemološki, znanstveno-filozofski, socijalno-teorijski, estetski, etički), dok drugu polovicu mogu činiti posebne teme, aplikacije ili kritike psihoanalize, sukladno istraživačkim interesima predavača i studenata (mediji, umjetnost, kultura).
- Izvođač: Borislav Mikulić