Naziv kolegija: Filozofija jezika 1 (2P, 3 ECTS)
Šifra: 51269
Nositelj/izvođač kolegija: prof. dr. Borislav Mikulić
Status i vrsta kolegija: izborni predmet
Trajanje: 1 semestar, 2 sata tjedno
ECTS: 3
Jezik nastave: hrvatski (materijali na stranim jezicima)
Tema i sadržaj: Prikaz i analiza odabranih filozofskih i jezično-teorijskih izvora (antičkih i modernih) o porijeklu i konstituciji jezika te o odnosu jezika i mišljenja uopće i konstituciji značenja nasuprot tradicionalnoj reprezentacionalističkoj koncepciji svijesti. Kao polazište služi normativni pojam filozofije jezika u tradiciji analitičke filozofije od kasnog 19. stoljeća (Frege) i njegova razlika spram hermeneutičke i strukturalističke refleksije o jeziku 20. stoljeća te zajedničko porijeklo obiju linija u historijskoj filozofiji jezika u tzv. “romantičkom krugu” (Herder i dr.), njemačkom idealizmu (Fichte, Hegel) te post-idealističkim pozicijama (Nietzsche) . Riječ je o karijeri i značenju jezično-teorijski inspirirane kritike Kantova ‘transcendentalnog kriticizma’ za oblikovanje moderne filozofije jezika, semiologije, hermeneutike te strukturalne lingvistike. Posebno težište prikaza čini razlikovanje univerzalističkog (Fichte, Hegel) te kulturno-partikularnog koncepta jezika i mišljenja (W. v. Humboldt) i radikalnog individualizma (Schleiermacher) kao i posljedice tih koncepcija za teorije prevođenja i komunikacije. Predavanje slijedi putanju različitih aspekata filozofskih i bliskih teorija o prirodi i porijeklu znaka u antici te ideji logike kao semiotike (Locke), o relaciji označavanja i konstituciji značenja te povezanim koncepcijama reprezentacije i istine (odslikavanje, adekvacija, korespondencija). Prikaz služi suočavanju s idejno-povijesnim, kulturnim, socijalnim vidovima označavanja i simboličke reprezentacije te njihovom epistemološkom i lingvističkom analizom; ocrtavanje podloge za konceptualnu (strukturno-epistemološku) i primijenjenu (socijalno i kulturno-filozofsku i ideološko-kritičku) analizu pojedinih sistematskih i socijalno-teorijskih aspekata jezika u rasponu od otkrivalačke preko komunikacijske do terapijske funkcije .
Mjesto kolegija u ukupnom kurikulumu: tematika kolegija obuhvaća raspon od povijesti ideja i teorijske filozofije do znanosti o jeziku, književnosti, kulturne antropologije i sl.
Metode rada: izlaganja (predavanja), diskusija, pismeno izvještavanje o praćenju tematike kolegija kroz literaturu.
Uvjeti za pristup: bez formalnog preduvjeta; preporučuje se studentima viših semestara.
Obaveze studenata: obavezna prijava na prvom sastanku kolegija; redovito pohađanje nastave (s najviše 3 izostanka obavezan izvještaj o vlastitom radu i usmeni kolokvij); završni pismeni rad o temi po izboru studenta (12-14 kartica kompjuterskog ispisa).
Cilj: upoznavanje s idejama filozofskih teorija jezika, mišljenja i tvorbe diskursa; razvijanje analitičkih i interpretacijskih kompetencija iz filozofije jezika, semiologije i hermeneutike; primjena na društvene fenomene .
Način praćenja kvalitete rada u kolegiju: diskusija, praćenje pismenih radova studenata, konzultacije, komunikacija putem mailing liste kolegija; fakultetska anketa
Ovaj kolegij se izvodi i na preddiplomskom i na diplomskom studiju.- Izvođač: Borislav Mikulić