Nakon skromnih početaka u 13. i 14. stoljeću, kad je na sjeveru Italije bio od interesa tek uskom krugu učenih ljudi, humanistički (ili renesansni) pokret je tijekom 15. stoljeća postao dominantnim kulturnim pokretom diljem cijele kršćanske Europe. Humanisti, nositelji pokreta, zazivali su odbacivanje ‘mračne’ ’srednjovjekovne’ kulture i obnovu antičke civilizacije. To se prije svega odnosilo na obnovu obrazovanja i književnosti na klasičnom latinskom jeziku, ali podrazumijevalo je i obnovu antičke arhitekture i umjetnosti. Dalmacija je, zbog geografske blizine i ekonomskih veza s Italijom, ali i mletačkog osvajanja 1409–1420, postala jednom od prvih regija u kojoj se stvorila kritična masa lokalnih sljedbenika pokreta. Iako je među humanistima bilo ljudi iz Crkve, to je vrijeme kad se po prvi put u hrvatskoj povijesti stvara sloj intelektualaca svjetovnjaka. Cilj je kolegija upoznati studente s humanističkim pokretom kao kulturnim fenomenom, procesom njegova širenja istočnom obalom Jadrana te ulogom koju je igrao u društveno-političkom životu dalmatinskih komuna tijekom dugog 15. stoljeća (oko 1410–oko 1530). Kolegij se prvenstveno bavi mletačkom Dalmacijom i Dubrovnikom, no obradit će se i pitanje širenja pokreta zaleđem, na područjima pod vlašću hrvatskih velikaša kao i u Slavoniji.
Nastava se sastoji od jednog sata predavanja i jednog sata seminara tijekom kojeg se analiziraju odabrana humanistička djela u hrvatskom prijevodu. Studenti su dužni redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u raspravi (30% ocjene). Ispit se sastoji od testa kojim se provjerava faktografsko znanje (35% ocjene) te kratkoga eseja (od 3-4 kartice) u kojem student analizira i kontekstualizira životopis ili djelo odabranog humanista (35% ocjene). Studenti latinskog jezika koji upišu kolegij moći će umjesto eseja prevesti kraće humanističko djelo ili dio većeg na hrvatski jezik.
- Izvođač: Luka Špoljarić