U spisu Filozofijska istraživanja o bitstvu čovječje slobode i s time povezanim predmetima, objavljenom 1809. godine, Schelling se ne ograničava na razmatranje slobode svojstvene čovjeku, nego slobodu uzima u najširem smislu, koji se proteže na cjelinu bića, na bitstvo Boga i ono apsolutno samo. Ali taj se spis isto tako ne bavi pojmom slobode kao nekim izdvojenim filozofijskim pojmom, nego predstavlja svojevrsni nacrt cjelokupnog sistema filozofije. Drugim riječima, zadaća toga spisa je, kako kazuje već sam njegov naslov, slobodu čovjeka pojmiti u njenom bitstvu, a to dalje znači utvrditi mjesto pojma slobode u sistemu koji prerasta u filozofiju slobode. To je oblik sistema kojim Schelling nadilazi prethodno razvijeni oblik u spisu Sistem transcendentalnog idealizma i s njime povezanim spisima (1801.-1808.), koji se običava nazivati filozofijom identiteta. U sklopu teologijske problematike Schelling se u ovome spisu ujedno filozofijski sučeljava s kršćanskom dogmatikom, posebice s teodicijom, naukom o predestinaciji, hamartiologijom, naukom o stvaranju i naukom o spasenju. Povezana s godinu dana kasnije objavljenim spisom Stuttgartska privatna predavanja (1810.) i dvije godine prije početka rada na spisu Doba svijeta (1811.-1815.), Filozofijska istraživanja o bitstvu čovječje slobode zauzimaju veoma važno mjesto u cjelokupnom Schellingovom djelu kao jedno od glavnih djela trećega razdoblja Schellingove filozofije, između filozofije identiteta i filozofije objave.
- Izvođač: Igor Mikecin