Od početka tekućega stoljeća naovamo, proučavanje književnosti digitalnim metodama jedno je od područja književne teorije i prakse koje se najbrže razvija i stoga izaziva ponajviše interesa. U kolegiju će se takva istraživanja situirati u kontekst intrinzičnih i neodgovorenih pitanja koje postavlja znanost o književnosti, ali i u kontekst akademske ustrojenosti i usmjerenosti dotičnih nastojanja (prva sesija). Jezgru kolegija činit će prezentacija i analiza odabranih, uspjelijih primjera proučavanja književnosti digitalnim metodama. U prvome redu osobita će se pozornost posvetiti informacijama koje takvo proučavanje omogućuje prikupiti o (književnim) autorima odnosno njihovim stilovima pisanja (književnih) tekstova (druga sesija). Zatim će se fokus proširiti s pojedinih autora na obrasce koji se računalnom obradom mogu iščitati na razini većih korpusa, primjerice jednoga ili više književnih razdoblja, jednoga ili više žanrova i slično (treća sesija). Razmotrit će se i osobit, objektivizirajuć odnos kojim ovakav način proučavanja na drukčiji način konceptualizira književnu recepciju odnosno književnu publiku (četvrta sesija). U završnici kolegija svi će se prethodno razmatrani elementi (još jednom) podvrgnuti kritici uz pomoć relevantnih osvrta stranih autora i samih studenata (peta sesija).
- Izvođač: Lovro Škopljanac