Kolegij će studentima pružiti uvid u fenomen križarstva u srednjem vijeku te političku, socijalnu i kulturnu povijest država koje su tijekom Prvog križarskog rata križari osnovali na području Sirije i Palestine i koje su se – usprkos znatnim političkim i logističkim preprekama te gotovo potpunom uništenju 1187. godine – ondje uspjele održati gotovo dva puna stoljeća (1098–1291). Povjesničari koji su nakon Drugog svjetskog rata pisali povijest križarstva i tih država, a čija se djela danas smatraju klasicima, nisu im bili skloni. Steven Runciman definirao je sliku križara kao isključivih, krvoločnih i moralno izopačenih barbara, dok je Joshua Prawer prikazao njihovu vladavinu kao opresivni kolonijalni sustav, aparthejd. Ipak, zahvaljujući doprinosima novijih generacija povjesničara, arheologa, filologa, te povjesničara književnosti, prava i teologije, kao i konceptualnim pomacima u pristupanju povijesti srednjovjekovnog Mediterana, povijest križarskih država posljednjih je desetljeća temeljito reintepretirana. Cilj je kolegija upoznati studente s najvažnijim pomacima i prijeporima suvremene historiografije, ali i s ključnim narativnim i dokumentarnim izvorima te arheologijom i umjetnošću križarskih država. Studenti će na kraju ne samo dobiti uvid u jedan od ključnih fenomena srednjeg vijeka te važnu epizodu iz povijesti Bliskoga istoka, nego će moći objasniti i ulogu religije u politici i društvu mediteranskog prostora u razvijenom srednjem vijeku.
- Izvođač: Luka Špoljarić