Kolegij će studentima pružiti uvid u političku, socijalnu i kulturnu povijest država koje su po završetku Prvog križarskog rata latinski kršćani osnovali na području Sirije i Palestine i koje su se—usprkos znatnim političkim i logističkim preprekama te gotovo potpunom uništenju 1187—ondje uspjele održati gotovo dvije stotine godina (1098–1291). Povjesničari koju su nakon Drugog svjetskog rata pisali povijest tih država, a čija se djela danas smatraju klasicima, nisu im bili skloni. Steven Runciman (A History of the Crusades, 3 sv, 1951–1954) definirao je sliku križara kao isključivih, krvoločnih i moralno izopačenih barbara, dok je Joshua Prawer (The Crusaders’ Kingdom, 1972) prikazao njihovu vladavinu kao opresivni kolonijalni sustav, čak i aparthejd. Ipak, zahvaljujući doprinosima novijih generacija povjesničara, arheologa, filologa, te povjesničara književnosti, prava i teologije, kao i konceptualnim pomacima u pristupanju povijesti srednjovjekovnog Mediterana, povijest križarskih država posljednjih je desetljeća temeljito reintepretirana. Kolegij će stoga studente upoznati s najvažnijim historiografskim pomacima i prijeporima, ali i s ključnim narativnim i dokumentarnim izvorima te arheologijom i umjetnošću križarskih država. Naposljetku, studenti će ne samo dobiti uvid u važnu epizodu povijesti Bliskoga istoka, nego će razumjeti i ulogu religije na mediteranskom prostoru u razvijenom srednjem vijeku.
- Izvođač: Luka Špoljarić