Definiranje kategorija kao najviših rodova bića jedan je od najvećih izazova u filozofiji, a prvi sustavni pokušaj nalazimo kod Aristotela. U spisu Kategorije Aristotel navodi dvije klasifikacije: A. četverostruku razdiobu onoga što jest na: I. stvari koje se iskazuju prema podmetu, a nisu u njemu; II. stvari koje su u podmetu, a ne iskazuju se prema njemu, III. stvari koje se i iskazuju prema podmetu i jesu u njemu, IV. stvari koje se niti iskazuju o podmetu niti su u njemu, te B. podjelu na deset kategorija: 1. οὐσία (substantia, essentia), 2. ποσόν (quantum), 3. ποιόν (quale), 4. (τὰ) πρός τι (relativa), 5. πού (ubi), 6. ποτέ (quando), 7. κεῖσθαι (situm esse), 8. ἔχειν (habere), 9. ποιεῖν (facere), 10. πάσχειν (pati). Za potrebe kolegija Aristotelove Kategorije bit će podijeljene na deset cjelina koje će studenti samostalno čitati i proučavati te o kojima će pisati izvještaje o čitanju i uz moderiranje nastavnika skupno raspravljati na nastavi. Na nastavi će se također diskutirati o temama kao što su realizmi, problem univerzalija, identitet kroz vrijeme, utemeljivanje (grounding), odnos objekta i svojstava te odnos jezika, misli i stvarnosti. Aristotelov kategorijalni realizam usporedit će se s Kantovim konceptualizmom i Husserlovim deskriptivizmom. Osvrnut će se i na interpretacijski važno pitanje autentičnosti Aristotelovih Kategorija te pitanje označavaju li kategorije: a. riječi ii izraze (λέξεις, ϕωναί), b. misli odnosno pojmove (νοήματα), ili c. bića. Odabirom dvojezičnog izdanja prijevoda Kategorija te uvodom u čitanje i pisanje starogrčkoga alfabeta studente će se poticati na korištenje Aristotelovih izraza na starogrčkom jeziku. Samostalnim istraživanjem temeljenom na Aristotelovim Kategorijama, a uz konzultacije s nastavnikom studenti će pripremiti i održati usmeno izlaganje.
- Izvođač: Matija Vigato