Cilj je kolegija kritički razmotriti problematiku biocentrizma u etici. Naime, među suvremenim tendencijama u etici, po konceptualnim pomacima i interesu koji izaziva, posebno se ističe "bioetika", a jedna od najvećih novosti koje je bioetika donijela u etičku raspravu jest kritika antropocentrizma i odgovarajući zahtjev za utemeljenjem i razvijanjem ne-antropocentričkih etičkih koncepcija kao što je biocentrizam, prema kojemu inherentnu moralnu vrijednost imaju, odnosno moralni obzir zaslužuju ne samo ljudska bića (antropocentrizam) ili samo bića sa sposobnošću osjećanja (patocentrizam) nego sva živa bića. U razmatranju problematike biocentrizma naglasak će biti na etičkim aspektima tog pogleda, ali će se, primjereno temi, uzeti u obzir i biologijske, ontologijske, epistemologijske, antropologijske i estetičke pretpostavke biocentrizma te njegove pravne, političke, socijalne i kulturne implikacije. Studenti i studentice imat će priliku da se upoznaju, kroz uvodna predavanja, s problematikom biocentrizma u širem etičkom i bioetičkom kontekstu te, kroz rad na ilustrativnim tekstovima, s nekima od zastupnika biocentrizma (Albert Schweitzer, Fritz Jahr, Aldo Leopold, Hans Jonas, Arne Næss, Peter Singer i Timothy Morton).
- Izvođač: Jan Defrančeski